HNV - Hrvatsko nacionalno vijeće republike Srbije  
   HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE U REPUBLICI SRBIJI 24. kolovoz 2019. godine    


Broj posjeta: 804402






Arhiva aktualnosti   

Aktualnosti za mjesec rujan   

| 09.09.2014.
Josipović: Dodjela udžbenika nekorektan nastavak asimilacije Bunjevaca
 
Josipović: Dodjela udžbenika nekorektan nastavak asimilacije BunjevacaHrvatski predsjednik Ivo Josipović u ponedjeljak je (08. 09.) u Pazinu rekao kako činjenica da su Bunjevci dobili udžbenike na ćirilici od srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića govori zasigurno o kontinuitetu politike koja želi asimilirati Hrvate u Srbiji ocijenivši to «nekorektnim potezom» koji treba ispraviti, prenosi HINA.

Na pitanje novinara o tome smatra li dodjelu udžbenika na ćirilici mogućom provokacijom, Josipović je rekao kako je «zasigurno to jedan kontinuitet politike koja želi asimilirati Hrvate u Srbiji».

«Taj potez nije korektan, i nadam se da će se ispraviti. S druge strane mislim da se ne smijemo zaustaviti samo na tome da kritiziramo što je u drugoj državi napravljeno, nego što smo mi propustili i gdje je naš problem», rekao je Josipović komentirajući informaciju o doniranju udžbenika. Podsjetio je kako je on osobno u dva-tri navrata vrlo specifično govorio o Bunjevcima pa je zbog toga, kako je rekao, «kritiziran jer je rekao da mi ne možemo silom nikoga natjerati da se osjeća ovako ili onako».

Po njegovim riječima, treba se upitati «što smo mi ovdje i oni koji se osjećaju Hrvatima u Srbiji učinili da se ti ljudi koji se deklariraju kao Bunjevci, a to pravo im nitko ne može oduzeti, osjećaju i Hrvatima».

«Mi smo nažalost kroz dugi niz godina imali jednu politiku koja je njih na neki način isključivala iz hrvatskog korpusa. Prema tome ne smijemo samo kritizirati vladu i vlast u Srbiji. To treba učiniti, ali treba sagledati gdje smo mi pogriješili», poručio je hrvatski predsjednik pozvavši da se ovaj, kako je rekao, «očiti problem ne pretvori u međustranačko prepucavanje».

«Riječ je o dugogodišnjoj politici koja nije bila dobra. Gledajmo kako ljude koji se osjećaju Bunjevcima dobiti da se osjećaju i Hrvatima», zaključio je Jospović.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić u subotu (06. 09.) je donirao učenicima u Subotici na početku školske godine čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora, čije širenje u subotičkim školama potiče Bunjevačko nacionalno vijeće, vodstvo zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, izvijestio je u subotu tjednik «Hrvatska riječ».

Tiskanje tih udžbenika u nedostatku sredstava na sebe je preuzeo sam Nikolić, koji se i ranije zauzimao za zajednicu Bunjevaca koju on prepoznaje kao «autohton južnoslavenski narod», a takvu njegovu kvalifikaciju svojedobno je, u prosincu 2013., osudio Saborski odbor za ljudska prava i prava manjina.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić komentirao je uručivanje udžbenika kao dokaz dvostrukog standarda vlasti prema manjinskim zajednicama jer je hrvatskoj zajednici u Vojvodini trebalo više od desetljeća da dobije prve udžbenike na hrvatskom jeziku.

U Srbiji oko 16.500 Bunjevaca, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog vijeća, niječu hrvatsku pripadnost ističući kako su autohtona etnička skupina u Srbiji koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju te za sebe kažu da su konstitutivni narod države Srbije. Ostala, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojemu pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci videći sebe kao pripadnike hrvatskog naroda.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.

Kod popisa stanovništva očitovanje o nacionalnoj pripadnosti je slobodno, ali ako se netko očituje kao Bunjevac smatra se da pripada zajednici Bunjevaca ne-Hrvata. To je i razlog zbog kojega se Hrvati-Bunjevci izjašnjavaju kao Hrvati, a ne kao Bunjevci pa je stoga teško točno utvrditi njihov točan broj posebice stoga što skupini očitovanih Hrvata pripadaju i Hrvati iz Srijema (srijemski Hrvati) te Šokci.

Bunjevci su jedna od najbrojnijih grana hrvatskog naroda, čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se naselili na području Velebita, dijelovima Like i Gorskog kotara, i kasnije po Vojvodini, odnosno Podunavlju i Potisju. Prema Leksikonu podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca, kojega izdaje Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice, Bunjevci su hrvatska etnička skupina nastanjena u dijelovima Hrvatske, BiH, Mađarske i Vojvodine. Po procjenama autora Leksikona, od oko 400.000 pripadnika te skupine, u Bačkoj ih živi oko 100.000 ali se dobar dio njih tako ne izjašnjava.

(Hina)


 


Pogledajte foto galeriju