HNV - Hrvatsko nacionalno vijeće republike Srbije  
   HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE U REPUBLICI SRBIJI 21. veljača 2018. godine    


Broj posjeta: 562299






Arhiva aktualnosti   

Aktualnosti za mjesec veljača   

| 07.02.2018.
Otvoreno pismo predsjednika HNV-a dr. sc. Slavena Bačića
 
Otvoreno pismo predsjednika HNV-a dr. sc. Slavena Bačića Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, dr. sc. Slaven Bačić uputio je otvoreno pismo Istvánu Pásztoru, predsjedniku Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine, i Igoru Miroviću, predsjedniku Pokrajinske vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine. U nastavku slijedi cjelokupan njegov sadržaj.

Otvoreno pismo g. Istvánu Pásztoru, predsjedniku Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine i g. Igoru Miroviću, predsjedniku Pokrajinske vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine

Poštovani gospodine Pásztor, Poštovani gospodine Miroviću,

Kao predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, neugodno sam bio iznenađen javnom objavom da je 29. siječnja 2018. godine - dan prije početka sjednice međuvladinog Mješovitog odbora koji prati provedbu bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina između Republike Srbije i Republike Hrvatske — Pokrajinska vlada obećala podržati inicijativu Bunjevačkog nacionalnog saveta za «proglašenje ništavnosti akta o nasilnoj asimilaciji Bunjevaca kojom se poništava naredba iz 1945. godine kojim se pripadnicima bunjevačke nacionalne manjine zabranjuje sloboda nacionalnog izjašnjavanja kao Bunjevaca».

Ostavljajući po strani pravnu apsurdnost već više puta pokretane inicijative - jer se ne radi o nikakvom formalnom aktu (naredbi) koji je donio Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine već o običnome dopisu upućenom nižim Narodnooslobodilačkim odborima koji ne može biti proglašavan ništavnim, a usto se po tome dopisu ne postupa već pola stoljeća (još se na popisu stanovništva 1971. skoro 15.000 osoba izjasnilo kao Bunjevci) - fascinira pervertiranje povijesnog konteksta nastanka ovoga dopisa.

Naime, on je rezultat želje samih Bunjevaca članova GNOOV-a na čelu sa svećenikom Blaškom Rajićem (iz reda Bunjevaca, njegovi članovi bili su još Lajčo Jaramazović, Ivan Vuković, Grgo Skenderović, Alojzije Mihaljčević, Grgo Lulić i Grgo Prćić) kao reakcija na politiku koju su provodile Hortyjeve vlasti, koja je Bunjevce odvajala od hrvatskog naroda još iz vremena Austro-Ugarske, a takvu politiku je vodio i veći dio dvora u Kraljevim Jugoslaviji.

Danas je nacionalno izjašnjavanje u Republici Srbiji potpuno slobodno te se dio Bunjevaca (oko 16.700) tako i izjasnio na posljednjem popisu stanovništva. Međutim, ne manji broj bačkih Bunjevaca istodobno se nacionalno osjeća i izjašnjava Hrvatima, što ilustrira i činjenica da su polovica članova Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji upravo bunjevački Hrvati, među kojima sam i dolje potpisani.

Predmetna politička inicijativa ima jasnu dnevno-političku svrhu, a njezino prihvaćanje ne samo da ne bi imalo nikakve praktične posljedice za manjinska prava, već bi moglo dovesti do novih tenzija i animoziteta između zajednice Bunjevaca koji se ne osjećaju Hrvatima te hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Time bi se ne samo nepotrebno dodatno opteretili srpsko-hrvatski odnosi uopće, osobito u svjetlu skoroga posjeta predsjednika Vučića Republici Hrvatskoj, već bi to značilo i nastavak miješanja vlasti u identitetski spor, u kojem međunarodne institucije od srpskih vlasti zahtijevaju zadržavanje stroge neutralnosti. Dapače, usvajanje ove inicijative moglo bi rezultirati da se pred pokrajinskom skupštinom i vladom pojave neusporedivo ozbiljnije inicijative za doista kontroverzne poslijeratne odluke.

Subotica, 7. veljače 2018.

dr. sc. Slaven Bačić predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća


 


Pogledajte foto galeriju