HNV - Hrvatsko nacionalno vijeće republike Srbije  
   HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE U REPUBLICI SRBIJI 16. listopad 2018. godine    


Broj posjeta: 670106






Arhiva aktualnosti   

Aktualnosti za mjesec listopad   

| 05.10.2018.
Smjernice za izmjene srbijanskog Ustava
 
Smjernice za izmjene srbijanskog Ustava Kakve se promjene mogu očekivati od izmjena Ustava, što će sve srbijansko društvo morati izdržati na europskom putu i hoće li manjine kada je riječ o Srbiji uspjeti ući u aktualno stoljeće, neka su od pitanja o kojima se govorilo na okruglom stolu «Ustavni okvir za zaštitu i unapređenje prava pripadnika nacionalnih manjina», održanom 4. listopada u Subotici. Skup je organizirao Forum za etničke odnose uz potporu Fondacije za otvoreno društvo Srbije.

Predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose dr. Dušan Janjić, ukazuje da bi najbolje bilo promijeniti ustav, i to iz razloga s više aspekata. »On je donijet šest godina nakon što je usvojen zakon o zaštiti nacionalnih manjina, i u njemu je prepisano 29 odredaba zakona o nacionalnim manjinama. Za početak, nije dobro da se u ustav unose prepisane odredbe nekog zakona, jer to nije ista vrsta pravnog akta. S druge strane, neke su pogrešno prepisane. Sada postoji objektivan problem, što to važi u ovoj zemlji - ono što piše u zakonu, koji je nižeg ranga i manje snage ili ono što piše u ustavu. Također, moderni ustavi ne izgledaju kao sadašnji Ustav Srbije«, upozorava i skreće pozornost Janjić.

Darko Baštovanović, predstavnik hrvatske zajednice, istaknuo je kako njezine krovne institucije, a najprije Hrvatsko nacionalno vijeće neće odustati od svojih legitimnih zahtjeva koji se temelje i na međunarodnim sporazumima, i što je veoma osjetljivo za jednu mladu zajednicu kao što je hrvatska, a to je osiguravanje zastupljenosti i participacije na svim državnim razinama. »Hrvatska nacionalna zajednica ima legitimno pravo ovakvo što zahtijevati. Mislim da se i dalje predugo čeka na implementaciju dogovorenog, a gdje mislim na na bilateralni sporazum iz 2004. godine. Međutim postoji drugi niz problema kada je riječ o Ustavu. Nekoliko puta je na okruglim stolovima rečeno da ono što određuje nacionalnu manjinu i usvojena definicija s jedne strane je pozitivna zato što nacionalne manjine ne definiraju niti neki drugi međunarodni sporazumi i ugovori, najprije Okvirna konvencija. Ali opet s druge strane ta definicija stvara stanovitu zabunu. Nisu preuzete već prihvaćene definicije, koje su postavile institucije poput UN-a, nego je ovakva kakva je. Također je problem što u Ustavu nije napravljena razlika između tradicionalnih manjina i novih, koje su svoj status stekle nakon raspada Jugoslavije. Zajednice poput hrvatske ili bošnjačke imaju ogromnih problema u dosezanju razine ostvarivanja prava koji recimo imaju zajednice kao što su rusinska, slovačka i mađarska, koje svoja prava crpe još iz vremena socijalizma i koje su već i tada imale izgrađene institucije«.

Neophodno je, kaže Baštovanović, da rješenja ne budu unificirana nego da se putem javnih i konkretnih politika pronađu adekvatna rješenja koja je će biti ne temeljena ad-hoc nego inherentno i na konkretnim analizama, uvažavajući legitimni interes svake nacionalne zajednice ponaosob, zaključuje Darko Baštovanović.

Temeljni cilj rasprave, čiji su uvodničari bili i politolozi Stevan Lilić i Duško Radisavljavić, je ukazati na potrebu kao i konkretnim prijedlozima pridonijeti unaprjeđenju postojećeg ustavnog okvira za integrativnu politiku Republike Srbije. Posebni ciljevi su poticanje započinjanja transparentnog procesa izrade, rasprave i usvajanja novih ustavnih rješenja u području zaštite u unaprjeđenja položaja i sloboda i prava pripadnika nacionalnih manjina i podrška dijalogu pripadnika nacionalnih manjina, stručnjaka, predstavnika mjerodavnih državnih tijela, neovisnih institucija i istaknutih organizacija građanskog društva.


 


Pogledajte foto galeriju