HNV - Hrvatsko nacionalno vijeće republike Srbije  
   HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE U REPUBLICI SRBIJI 21. lipanj 2018. godine    


Broj posjeta: 616456






Iz drugih medija

| 20.12.2002.
DR ZLATKO TOMÈIÆ, PREDSEDNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA

Boljitak hrvatsko hrvatskih odnosa?

Formiranje Hrvatskog nacionalnog vijeæa (HNV) u nedelju, 15. decembra, ocenjeno je i od strane predstavnika matiène države kao jedan od najvažnijih dogaðaja u novijoj istoriji Hrvata u Jugoslaviji. Potvrda ovoj tvrdnji svakako je i èinjenica da su meðu velikim brojem gostiju bili i predsednik Hrvatskog državnog sabora dr Zlatko Tomèiæ, veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Davor Božinoviæ, generalna konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici dr Jasmina Kovaèeviæ, ali i reèi izgovorene tokom i nakon održavanja elektorske skupštine. Taj povod iskoristili smo za razgovor s dr Zlatkom Tomèiæem (predsednik Hrvatske seljaèke stranke), koji za „Subotièke novine” o osnivanju HNV-a kaže:Sama èinjenica da je održana elektorska skupština mora dobiti jedan izuzetno pozitivan epitet. Nakon puno, puno godina Hrvati æe u SRJ konaèno moæi konzumirati svoja nacionalna prava u jeziènom i kulturnom smislu i ovo je zaista jedan veliki napredak i u daljnjem ureðenju odnosa izmeðu dvije države. • I na samoj skupštini mogli ste primetiti disonantne tonove meðu elektorima, predane su dve liste. Jeste li iznenaðeni ovakvim tokom? -- Dopustite mi da se našalim s tako ozbiljnom stvari: demokracija je biljka koja podnosi sve; ponekad vene, ponekad pati, ali nikada u potpunosti ne umire. Meni su poznati odnosi meðu Hrvatima ovdje, posebno u Vojvodini. Dakako da bih bio sretniji da bilo kakvih disonantnih tonova nema. Meðutim, dopustite da kao predsjednik zakonodavnoga tijela u Republici Hrvatskoj to ne komentiram i ne svrstavam se na bilo koju stranu. Želim vjerovati da æe nakon formiranja Hrvatskog nacionalnog vijeæa doæi do veæeg stupnja sloge, ali dakako da æe razlika postojati u naèinu prakticiranja manjinskih prava. U tome æe vjerojatno odreðenu ulogu morati odigrati i matièna domovina koja, moram iskreno reæi, do sada nije na adekvatan naèin pristupila suradnji s autohtonim manjinama u treæim zemljama, napose s Hrvatima u SRJ. Prije svega, mi se doma moramo organizirati na posve drugaèiji naèin. Kada Hrvati iz SRJ dolaze u Hrvatsku, moraju znati tko im je matièna kuæa: je li to ured za Hrvate iz SRJ ili agencija ili neka druga forma, svejedno. Ali se Hrvati iz SRJ ne mogu obraæati Hrvatskoj matici iseljenika, jer je to neprirodno. Hrvati u Vojvodini nisu nikad iseljeni iz Hrvatske; oni su samo imali povijesnu nesreæu da su u raznim promjenama europskih granica na ovim prostorima ostajali s druge strane. Oni su, dakle, autohtoni na ovim prostorima i ovo je njihova domovina i moramo se pomiriti s èinjenicom da su granice u Europi sada definirane. Meðutim, matièna država mora na jedan adekvatniji naèin, organizacijski, financijski pa i drugim vidovima pomagati Hrvatima u SRJ. • Meðu najveæe probleme s ove strane granice navodi se postojanje viza za Hrvate u SRJ. -- Vjerujem da je to tema koju æemo vrlo brzo poèeti na puno adekvatniji naèin rješavati. Znamo da je to veliki problem za one koji žele ili poslovno, ili iz nekih kulturnih pobuda, ili iz rodbinskih razloga putovati u Hrvatsku. Prije svega, to u znaèajnoj mjeri oduzima vrijeme, ali i predstavlja znaèajno financijsko optereæenje. Stoga vjerujem da æemo vrlo brzo, puno uspješnije i na zadovoljavajuæi naèin riješiti ovaj problem za Hrvate izvan domovine. • Je li to u direktnoj vezi s nekoliko taèaka koje ste naveli kao primere poboljšanja odnosa izmeðu Hrvatske i SRJ? -- Vrlo je zgodna koincidencija napor i jedne i druge države da maksimalno ubrzaju rješavanje svojih meðusobnih odnosa i da ih unaprijede. Primjerice, donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Bez obzira što je Hrvatska i do sada imala Zakon o pravu na uporabu manjinskog jezika i pravo na školovanje na manjinskom jeziku, ovaj najnoviji Ustavni zakon je uistinu akceptirao najviše europske standarde što se tièe manjinskih prava, prije svega kroz manjinsku samoupravu i daleko viši medijski, jezièni i kulturni standard. U tom smislu moguænosti napretka odnosa izmeðu dvije države vidim i prestanak mandata plavih kaciga na Prevlaci u Boki Kotorskoj; Hrvatska konaèno uzima u svoju jurisdikciju kopneni dio Prevlake, a u morskom dijelu plave zone ostaje do daljnjeg u privremenom režimu zajednièka ingerencija jugoslavenske i hrvatske policije... Dakako da su to dobri temelji da se jednog dana i definitivno riješi pitanje na tom dijelu granice. Ostaje nam dakako otvoreno pitanje granica na Dunavu, a vjerojatno æe i sama èinjenica da se u Subotici održala elektorska skupština stvoriti bolje okolnosti da se i ostala otvorena pitanja jednog dana poènu rješavati. U kolikoj ste meri upoznati sa saveznim Zakonom o pravima i slobodama nacionalnih manjina u SRJ i, ukoliko jeste, kako ga ocenjujete?-- Ne mogu se pohvaliti da sam deetaljno upoznat s manjinskim zakonom, ali svaki se zakon može unapreðivati. Ipak, veæ sama èinjenica da je omoguæeno formiranje manjinskih nacionalnih vijeæa je dovoljno ohrabrujuæa da bismo mogli oèekivati da se taj zakon unaprijedi i u drugim sferama i da usitinu nacionalnim manjinama omoguæi da na jednoj visokoj, europskoj razini konzumiraju svoja prava. To æe, na koncu, Jugoslavija morati uèiniti ukoliko jednoga dana želi participirati u integracijskim procesima.

Z.R.

izvor: Subotièke novine 51/2002


 


Pogledajte foto galeriju