HNV - Hrvatsko nacionalno vijeće republike Srbije  
   HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE U REPUBLICI SRBIJI 20. kolovoz 2019. godine    


Broj posjeta: 802947






Iz drugih medija

| 07.10.2005.
Vijeæe ministara EU odobrilo nove pregovore sa SiCG, Turskom i Hrvatskom

Novi iskoraci i nove obveze

Ove jeseni pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji otpoèinje Srbija i Crna Gora* Vijeæe ministara EU otpoèelo je 4. listopada pristupne pregovore s Turskom i Hrvatskom

Piše: Dušica Duliæ

Poslije dva dana žestokih diplomatskih pregovaranja u Luxembourgu, tri su zemlje od ovoga tjedna za korak bliže EU. Srbija i Crna Gora otpoèet æe ove jeseni pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, a pristupne pregovore iste noæi, s 3. na 4. listopada, otpoèele su Turska i Hrvatska Odluka Vijeæa Europske unije o poèetku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom, donesena je 3. listopada u Luxembourgu. Pregovori s EU æe poèeti 10. listopada, kada æe europski komesar za proširenje Oli Rehn vlastima u Beogradu predstaviti Nacrt sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te se oèekuje da æe prvi konkretni pregovori o samom sadržaju Sporazuma poèeti u studenome 2005. godine.
Nakon tridesetak sati teške diplomatske borbe s Turskom su oko 1 sat poslije ponoæi, 4. listopada otvoreni pristupni pregovori. Najžešæi protivnik otvaranja pregovora je bila Austrija, koja se istodobno otvoreno zalagala za poèetak pregovora s Hrvatskom. Vijeæe ministara EU-a odluèilo je u noæi s ponedjeljka na utorak, 3./4. listopada otvoriti i pregovore s Hrvatskom. U tekstu zakljuèaka Vijeæa EU-a pozdravlja se »izviješæe glavne haške tužiteljice Carle del Ponte Radnoj skupini EU-a prema kojem Hrvatska sada u potpunosti suraðuje s ICTY-em, te jasna predanost hrvatskog premijera da æe puna suradnja biti održavana sve dok i posljednji optuženik ne bude u Den Haagu i sve dok to traži ICTY.«

VAŽAN KORAK ZA SICG:
Šefovi diplomacija EU i službeno su odobrili poèetak pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Odluka, priopæena na ministarskom sastanku u Luksemburgu, donijeta je bez rasprave. Europska komisija može poèeti pregovore zato što je u SiCG došlo do \"suštinskog napretka\" u demokratskim, proeuropskim reformama, obrazloženje je ministara vanjskih poslova EU. Otvaranje pregovora došlo je, simbolièno, pred petu godišnjicu promjena u Srbiji i uklanjanja režima Slobodana Miloševiæa. Ovo æe biti prvi važan korak u uspostavljanju ugovornog odnosa izmeðu EU i SiCG, kaže se u usvojenom tekstu zakljuèka sa sastanka. Brzina kojom æe se SiCG približavati EU ovisit æe od brzine kojom bude provodila neophodne reforme, a samo zakljuèivanje sporazuma ovisit æe o uspostavljanju odgovarajuæih zakonskih okvira, efektivne primjene Ustavne povelje i pune suradnje sa sudom u Hagu. Ministri EU oèekuju da SiCG sada poduzme odluèujuæu akciju kako bi se svi optuženi za ratne zloèine, a prije svega Ratko Mladiæ i Radovan Karadžiæ, našli pred sudom u Hagu. Predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica izjavio je kako je sada od najveæeg znaèaja što prije okonèati pregovore i nakon njih zakljuèiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kako bi sljedeæe godine SiCG praktièno postala pridružena èlanica EU. Ovakva odluka Europske unije je \"u ovom trenutku najobjektivnije priznanje reformama koje su u našoj zemlji provedene i istodobno najveæi poticaj nastavku unutarnjeg sreðivanja države\", rekao je Koštunica. Predsjednik Srbije Boris Tadiæ izrazio je zadovoljstvo odlukom Vijeæa ministara EU o poèetku pregovora sa SiCG o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju ocijenivši kako je to \"važan, ali tek jedan od prvih koraka\". \"SiCG mora ispuniti sve svoje meðunarodne obveze ukljuèujuæi i potpunu suradnju s Haškim tribunalom. Svi optuženi za ratne zloèine moraju biti u Hagu, na prvom mjestu general Ratko Mladiæ\", kazao je Tadiæ. ”Najveæi dio ovog sporazuma odnosi se na trgovinska pitanja i zasnivanje trgovinskog odnosa s EU, a 50 posto pregovora bit æe iz podruèja poljoprivrede. Vlada Srbije veæ ima strategiju za pridruživanje i ti pregovori sa EU neæe dugo trajati”, rekao je potpredsjednik vlade Miroljub Labus.

NAJSPORNIJA TURSKA:
Pristupni pregovori s Turskom otvoreni su oko jedan sat poslije ponoæi, 4. listopada. Austrija se protivila predloženom pregovaraèkom okviru, te je koèila cijeli proces uvjetom da, izmeðu ostalog, pregovori sa Hrvatskom poènu u isto vrijeme. Koliko je visok bio ulog u igri oko Turske, pokazuje i èinjenica da su se u cijelu prièu ukljuèile i SAD, konkretno amerièka državna tajnica Condoleezza Rice. Ona je navodno, u telefonskom razgovoru, Rice je navodno uvjerila turskog premijera Tayyipa Erdogana da predloženi okvir EU za pregovore neæe utjecati na NATO. Naime, Turska je izrazila primjedbe na klauzulu prema kojoj Ankara ne bi mogla blokirati pridruživanje neke od èlanica EU meðunarodnim organizacijama i sporazumima. Predstavnici »tvrde struje« u Ankari kažu da bi ta klauzula onemoguæila Tursku u eventualnom blokiranju ulaska Cipra u NATO. Europski komesar za proširenje Oli Rehn izjavio je kako otvaranje pregovora sa EU treba biti \"podstrek turskim politièkim snagama da unaprijede vladavinu zakona i poštovanje ljudskih prava\" i dodao kako se Turskoj sada otvaraju izgledi da postane \"stabilna i demokratska zemlja\". On je naglasio i kako æe uvjeti za ulazak Turske u èlanstvo EU biti isti kao i za sve zemlje koje su ranije bili kandidati za uèlanjenje u redove europske dvadesetpetorice. HRVATSKA OTPOÈELA PREGOVORE S EU:
Hrvatskoj je vrata prema EU otvorila glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla Del Ponte, iako su u takvo što poslije njezina boravka u Zagrebu mnogi posumnjali. Naime, poslije njezinih brojnih kritika, ona je izvijestila dužnosnike Europske unije kako je zadovoljna suradnjom Hrvatske s Haškim sudom. U izvješæu, Del Ponte je kazala da »Hrvatska posljednjih nekoliko tjedana u potpunosti suraðuje« s Tribunalom i »èini sve što može na lociranju i uhiæenju Ante Gotovine«. \"Da zakljuèim - mogu potvrditi da Hrvatska na zadovoljavajuæi naèin odgovara na sve moje zahtjeve. Intenzivna razmjena informacija odvija se na dnevnoj osnovi radi lociranja i uhiæenja Ante Gotovine. Ne postoje dokazi da Hrvatska ne èini sve što može u njegovu lociranju i uhiæenju. Od kljuènog je znaèenja da Hrvatska nastavi raditi s jednakim intenzitetom, neovisno o svakom politièkom razvoju dogaðaja, unutarnjem ili vanjskom\", rekla je del Ponte te je pohvalila i naèin na koji je obraðena Gotovinina mreže potpore. Nakon što je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u Luxembourgu pohvalila suradnju s Hrvatskom, predsjednik Republike Stjepan Mesiæ kazao je kako Hrvatska sada može kalkulirati o ulasku u Uniju 2008., iako ju i dalje oèekuje veliki posao. \"No, tijekom pregovora se iznad svega moramo pobrinuti o zaštiti naših nacionalnih i državnih interesa\", kazao je Mesiæ, dodajuæi kako se ne smije dozvoliti rasprodaja Hrvatske. \"Naši pregovaraèi moraju zaštititi naše interese. Bitno je da i naši potomci imaju èime raspolagati\", zakljuèio je predsjednik. \"Danas je veliki dan za Hrvatsku. Ponosan sam da sam ovdje kao premijer zemlje koja je upravo poèela pristupne pregovore s EU-om\", rekao je hrvatski premijer Ivo Sanader na konferenciji za novinare nakon završetka Meðuvladine bilateralne konferencije kojom su sveèano otvoreni pristupni pregovori. Upitan je li realan rok da Hrvatska uðe u EU-u do 2009. godine, što bi joj omoguæilo da u lipnju te godine sudjeluje na izborima za Europski parlament, povjerenik Rehn je rekao da je to \"razuman rok, ako sve bude išlo lako\". Premijer Sanader je ocijenio da je to \"poželjan cilj\", ali nije prioritetan. \"Prioritet je da se pregovori vode dobro i kvalitetno\", rekao je hrvatski premijer. \"Vijeæe se složilo da nedostatak pune suradnje s ICTY-em u bilo kojoj fazi može utjecati na opæeniti napredak i može biti temelj za pokretanje mehanizma iz paragrafa 12 pregovaraèkog okvira\", stoji u tekstu zakljuèaka Vijeæa ministara. Paragraf 12 sadržava klauzulu koja regulira moguænost suspendiranja pregovora u pojedinim sluèajevima. Neskriveno je najveæa i najotvorenija potpora Hrvatskoj u Luxembourgu bila Austrija, na èelu s ministricom vanjskih poslova Ursulom Plassnik. Zanimljivo je da je na dan poèetka pristupnih pregovora Hrvatske i EU odvjetnik generala Ante Gotovine Luka Mišetiæ izjavio: “General Ante Gotovina spreman je odmah prihvatiti suðenje za ratne zloèine u Hrvatskoj ukoliko Haški sud (ICTY) prepusti njegov predmet hrvatskom pravosuðu. Suðenje generalu Gotovini u Hrvatskoj predstavlja moguænost koja je savršeno konzistentna s pravilima i presedanima ICTY-ja i jamèi da Gotovina neæe izbjeæi pravdi”. Otvaranjem pristupnih pregovora s EU-om Hrvatska ulazi u najzahtjevniju fazu na putu prema punopravnom èlanstvu u EU-u, koja traži velike napore ali donosi i brojne koristi. Svaka zemlja koja želi uæi u EU mora u potpunosti preuzeti europske pravne steèevine, tzv. acquis communautairea. Pregovara se zapravo o tome kako æe i kada zemlja kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i osigurati nadzor provedbe zakonske regulative. Pregovori s Hrvatskom vodit æe se u 35 poglavlja. Nakon sveèanog otvaranja pristupnih pregovora Hrvatska, Europska komisija i hrvatski pregovaraèki tim dogovaraju kada æe se krenuti sa screeningom - dubinskom analizom usklaðenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim. Prema rijeèima hrvatskog glavnog pregovaraèa Vladimira Drobnjaka, screening za sedam poglavlja mogao bi poèeti veæ oko 20. listopada. Brzina pregovora ovisi o stupnju pripremljenosti zemlje kandidatkinje i o složenosti problema koje treba riješiti. Nakon završetka pregovora o pojedinom poglavlju, pregovori se privremeno zakljuèuju. Ta privremenost ostaje sve dok se na završe pregovori o svim poglavljima i dok se ne potpiše pristupni sporazum. Pristupni sporazum mora biti ratificiran u svim zemljama èlanicama i u zemlji kandidatkinji i tada se stjeèu uvjeti za punopravno èlanstvo.

Put Hrvatske prema EU

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji potpisan je 29. listopada 2001. godine. Europska komisija u travnju 2004. godine objavljuje pozitivan avis o hrvatskoj kandidaturi. U lipnju 2004. Europsko vijeæe daje Hrvatskoj status kandidata, a u prosincu zakazuje poèetak pregovora za 17. ožujka 2005., uz uvjet pune suradnje s Haškim sudom. Dan prije predviðenog otvaranja pregovora, 16. ožujka, Vijeæe EU donosi odluku o odgodi pregovora zbog ocjene o nedovoljnoj suradnji s Haškim sudom. Radna skupina, ustanovljena za procjenu hrvatske suradnje s Haškim sudom, naveèer 3. listopada 2005. preporuèuje nakon pozitivne ocjene haške tužiteljice Carle del Ponte Vijeæu da se pregovori otvore što je prije moguæe. To se i dogodilo u utorak 4. listopada nešto iza ponoæi.

izvor: (Hr. br.: 139.)


 


Pogledajte foto galeriju