Priznanja
Priznanja Hrvatskog nacionalnog vijeća
Hrvatsko nacionalno vijeće na temelju Zakona o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina, dodjeljuje priznanja pojedincima i institucijama, koji su doprinijeli sveukupnom razvoju hrvatske zajednice, unaprjeđenju obrazovanja na hrvatskome jeziku te razvoju i promoviranju hrvatske kulture. Priznanje „Josip ban Jelačić“ dodjeljuje se za sveukupni društveni rad i doprinos razvoju hrvatske zajednice, Priznanje „Pajo Kujundžić“ dodjeljuje se za doprinos razvoju nastave na hrvatskome jeziku i Priznanje „dr. Josip Andrić“ dodjeljuje se za promoviranje i razvoj hrvatske kulture.
-12-01-22-09-11-27.jpg)
Fond za humanitarno pravo
Priznanje „Ban Josip Jelačić“ za društveni rad u hrvatskoj zajednici za 2021. godinu dobio je Fond za humanitarno pravo, nevladina udruga iz Beograda koja od svog osnutka 1992. godine radi na dokumentiranju kršenja ljudskih prava masovno činjenih na prostoru bivše Jugoslavije. Ideja utemeljiteljice Nataše Kandić jest utvrđivanje kaznene odgovornosti počinitelja zločina, razotkrivanje institucionalnih i državnih struktura odgovornih za sustavno kršenje ljudskih prava te pravna zaštita žrtava – s ciljem razvijanja svijesti o počinjenim zločinima i davanja počasti žrtvama kako se zločini više ne bi ponavljali u budućnosti. Već u samim počecima djelovanja zanimaju se za stradanja srijemskih Hrvata te se njihovo dokumentiranje zločina i masovnog protjerivanja ove zajednice smatra prvim relevantnim izvješćima ovakvog karaktera. U suradnji sa Zajednicom protjeranih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke 2019. godine objavljuju publikaciju Dosije: zločini nad Hrvatima u Vojvodini, prvu dokumentiranu studiju o ovom dijelu povijesti Hrvata u Vojvodini, a 2021. godine na internetskoj stranici i Digitalni narativ: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini koji je nastao na prethodno spomenutoj publikaciji čime su dokumenti u njoj sadržani postali dostupni svima zainteresiranima. Svojom hrabrošću i čestim obraćanjima doprinijeli su ograničavanju prešućivanja počinjenih zločina nad Hrvatima.
Aleksandar Skenderović
Priznanje „Ban Josip Jelačić“ za društveni rad u hrvatskoj zajednici za 2020. godinu dobio je Aleksandar Skenderović. Aleksandar Skenderović je rođen 1939. godine u Tavankutu, diplomirao je filozofiju i teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te međunarodno javno i privatno pravo na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske. Rad Aleksandra Skenderovića za Hrvate u Srbiji od 1991. do 2000. ogleda se u pomoći studentima, pomoći izbjeglim i prognanim Hrvatima iz Vojvodine, rekonstrukciji izgubljene partiture Dužijanca dr. Josipa Andrića, okupljanju i organiziranju Hrvata u Saveznoj Republici Jugoslaviji, aktivnom radu na uspostavljanju konzularnih dana u Subotici i političkom i kulturnom povezivanju Hrvata iz Bačke s Hrvatima iz Srijema. Zbog pandemije koronavirusa ove godine izostalo je svečano i javno obilježavanje ovog praznika hrvatske zajednice.
-27-05-21-10-30-31.jpg)
Božo Galić
Priznanje „Ban Josip Jelačić“ za društveni rad u hrvatskoj zajednici za 2019. godinu dobio je Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije. Galić je od samog početka svog mandata, prije 15 godina, kontinuirano pomagao hrvatsku zajednicu u Srbiji. Brojni su slučajevi konkretne pomoći, poput kupnje Šokačke kuće u Vajskoj, projekta uvođenja centralnog grijanja u Dom DSHV-a, kontinuirane pomoći udrugama kulture i nogometnoj reprezentaciji hrvatske manjine, pomoći u stipendiranju studenata, političkoj potpori i promoviranju ovdašnje hrvatske zajednice u Hrvatskoj. Bio je inicijator posjeta Hrvatske zajednice županija hrvatskoj zajednici u Srbiji.
-08-09-19-21-42-22.jpg)
Marija Hećimović
Hrvatsko nacionalno vijeće usvojilo je prijedlog Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“ iz Tavankuta da ovogodišnje priznanje „Ban Josip Jelačić“ pripadne Mariji Hećimović rođenoj Balažević, umirovljenoj uposlenici Hrvatske matice iseljenika, u kojoj je radila od 1995. do 2015. godine. Marija Hećimović rođena Balažević, „naša Beba“, uvijek je bila aktivna sudionica u povezivanju Hrvatske sa Suboticom, Tavankutom, Somborom, Monoštorom i Srijemskom Mitrovicom kroz suradnju kulturnih društava, Crkve, škola, pisaca, slikara, slamarki, a uvijek je skrbila i o studentima koji su iz Vojvodine studirali u Zagrebu. Kruna suradnje bio je Tjedan Hrvata iz Vojvodine, gdje je prikazano kulturno bogatstvo stvarano generacijama. Mariju Hećimović rođenu Balažević uvijek je krasio važan osjećaj i potreba da pomogne „svom svitu“, vazda je bila spremna pripomoći, uključiti se i podnijeti žrtvu radi probitka naše zajednice.
Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata
Hrvatsko nacionalno vijeće dodjeljuje priznanje "Ban Josip Jelačić" zajednici protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata za društveni rad u hrvatskoj zajednici za 2017. godinu.
Vojislav Sekelj
Vojislavu Sekelju dodjeljuje se priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeća “Ban Josip Jelačić” za društveni rad u hrvatskoj zajednici za 2016. godinu.
Đorđe Subotić
Đorđu Subotiću iz Novoga Sada dodjeljuje se priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeća “Ban Josip Jelačić” za društveni rad u hrvatskoj zajednici za 2015. godinu.
vlč. Marko Kljajić
VLČ. MARKU KLJAJIĆU dodjeljuje se priznanje Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine “Ban Josip Jelačić” za društveni rad u hrvatskoj zajednici za 2014. godinu.
Branko Horvat
Priznanje “Ban Josip Jelačić” za društveni rad u hrvatskoj zajednici - Branko Horvat, iz Gornjeg Tavankuta
Obitelj Huska iz Subotice
Priznanje „Pajo Kujundžić“ za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku za 2021. godinu pripalo je obitelji Huska iz Subotice. Sedmero djece obitelji Huska pohađali su ili pohađaju obrazovanje na hrvatskom jeziku od vrtićke do srednjoškolske dobi, a najstariji sin trenutno studira u Hrvatskoj. Djeca obitelji Huska bilježe značajne uspjehe u natjecanjima iz matematike, kemije, biologije, a napose su istaknuti recitatori na hrvatskom jeziku. Aktivna su u različitim izvannastavnim aktivnostima, dramskim i glazbenim sastavima, Subotičkom oratoriju te volontiraju u hrvatskoj redakciji Radio Marije. Majka Vesna je vjeroučiteljica, također voditeljica nekoliko emisija na spomenutom radiju, a osim toga piše pjesme i prozu na hrvatskom jeziku za djecu i odrasle te sudjeluje kao autorica u hrvatskom tisku – dječjem podlisku Hrcko tjednika Hrvatska riječ, Liri naivi, a sa suprugom Ladislavom u katoličkom tisku Subotičkoj Danici i Zvoniku. Ladislav je pjevao i na nekoliko Festivala bunjevački pisama, a oboje su aktivni članovi vjerskih i hrvatskih udruga.
-12-01-22-09-28-29.jpg)
Družba Kćeri Milosrđa i vrtić „Marija Petković – Sunčica“
Priznanje „Pajo Kujundžić“ za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku za 2020. godinu pripalo je sestrama Družbe Kćeri Milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje Provincije Krista Kralja i vrtiću „Marija Petković – Sunčica“. Časne sestre odlučile su ponovo u samostanu otvoriti vrtić, koji je prije 60 godina morao biti zatvoren, što se i dogodilo 18. rujna 2001. godine. Sestra Silvana Milan, predstojnica samostana, bila je glavni pokretač, dok je stručni koordinator ovog projekta bio Dujo Runje. Nakon tri godine rada vrtić je ušao u sastav Predškolske ustanove „Naša radost“. Time su postavljeni temelji obrazovanja na hrvatskom jeziku. Zbog pandemije koronavirusa ove godine izostalo je svečano i javno obilježavanje ovog praznika hrvatske zajednice.
Subotička biskupija
Priznanje „Pajo Kujundžić“ za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku za 2019. godinu pripalo je Subotičkoj biskupiji. Nastava na hrvatskome jeziku je prvi puta ušla u školski sustav Republike Srbije školske 2001./2002. godine upravo putem rimokatoličkog vjeronauka koji predaju svećenici i katehete s Teološko-katehetskog instituta Subotičke biskupije. Iste školske godine u Subotici započinje s radom i dječji vrtić „Marija Petković – Sunčica“ na hrvatskom jeziku, koji je u procesu ustrojavanja imao i snažnu potporu Subotičke biskupije. Nastava na hrvatskom jeziku izvodi se i u Klasičnoj gimnaziji „Paulinum“ i na Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije. Dio svećenika ove biskupije posebno se zauzima na planu motiviranja roditelja za upis djece na nastavu na hrvatskome te je na različite podržava. Posljednja u nizu značajnih aktivnosti Subotičke biskupije jest ustupanje prostora za izgradnju Hrvatskog školskog centra u Subotici. Priznanje je primio tajnik Subotičke biskupije vlč. Mirko Štefković.
Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Otvaranjem lektorata za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 2018. godine, dogodio se veliki iskorak, jer je hrvatska zajednica u Srbiji ušla i u područje visokoga obrazovanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, kontinuirano su podupirali nastavu na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji, pružajući podršku oko izrade nedostajućih udžbenika, proširenja mreže osnovnih škola te broja srednjoškolskih profila na hrvatskom jeziku, kao i rješavajući druga pitanja u cilju izdizanja kvalitete nastave.
Autorski tim profesora i učiteljice prvih odjela na hrvatskom jeziku
Priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeća "Pajo Kujundžić" za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku za 2017. godinu dodjeljuje se: autorskom timu profesora koji su izradili prve autorske udžbenike u nastavi na hrvatskom jeziku za predmet Glazbena kultura u sastavu: - Mira Temunović, prof., - Vojislav Temunović, prof., - Tamara Štricki Seg, prof. i - Margareta Uršal, dipl. pedagoginja i učiteljicama prvih odjela na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji: - Ani Čavrgov, profesorici razredne nastave u OŠ "Matko Vuković" Subotica, - Sanji Dulić, profesorici razredne nastave u OŠ "Ivan Milutinović" Subotica, - Verici Farkaš, profesorici razredne nastave u OŠ "Vladimir Nazor" Đurđin i - Marici Skenderović, profesorici razredne nastave u OŠ "Matija Gubec" Tavankut.
Nataša Mijačika
Nataši Mijačika dodjeljuje se priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeća “Pajo Kujundžić” za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku za 2016. godinu.
Obitelj Slavice i Franje Skenderović i obitelj Jacinte i Zdenka Dulić
Obitelji Slavice i Franje Skenderovića iz Subotice i obitelji Jacinte i Zdenka Dulića iz Žednika dodjeljuje se priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeća “Pajo Kujundžić” za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku za 2015. godinu.
Marija Dulić
MARIJI DULIĆ dodjeljuje se priznanje Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine “Ban Josip Jelačić” za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku za 2014. godinu.
-12-01-22-10-06-08.jpg)
akad. dr. sc. Ivan Gutman, prof. emer.
Priznanje „Dr. Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi za 2021. godinu pripalo je akademiku dr. sc. Ivanu Gutmanu, profesoru emeritusu. Gutman je rođen u Somboru 1947. godine u hrvatskoj bunjevačkoj obitelji Mirka i Katarine (rođ. Gromilović). Osnovnu i srednju naobrazbu stekao je u Somboru, a diplomirao je kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Beogradu. Magisterij i prvi doktorat stekao je na Sveučilištu u Zagrebu iz područja kemije, a drugu doktorsku disertaciju iz matematičkih znanosti obranio je u Beogradu. Dugogodišnji je profesor fizikalne kemije u Kragujevcu, od 2012. godine profesor emeritus te živi u Somboru i u Kragujevcu. Istaknuti je član Srpske akademije znanosti i umjetnosti, a osim toga član je nekoliko svjetskih akademija – Međunarodne akademije matematičke kemije, Akademije nelinearnih znanosti u Moskvi, Europske akademije u Londonu. Objavio je 1370 znanstvenih i 300 stručnih radova, najcitiraniji je srbijanski autor u svijetu ali i jedan od najcitiranijih svjetskih autora uopće. Dobitnik je većeg broja nagrada i priznanja. Redoviti je suradnik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, u čijim je predstavljanjima aktivno sudjelovao, te sudionik kulturnog djelovanja Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Vladimir Nazor“ iz Sombora, a u svim prilikama ponosno ističe svoju pripadnost hrvatskoj zajednici.
Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“
Priznanje „Dr. Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi za 2020. godinu pripalo je Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo“ iz Subotice. HKC „Bunjevačko kolo“ ove godine slavi 50 godina postojanja i rada i najbrojnije je hrvatsko društvo u Vojvodini. Prethodnih pola stoljeća imalo presudnu ulogu u očuvanju i razvoju kulture Hrvata u Subotici, napose tradicijske, kao i u prezentaciji kulturnog stvaralaštva te odgajanju brojnih naraštaja hrvatskih intelektualaca. Danas su posebno aktivni ansambli narodnih plesova i pjesama pri folklornom odjelu, zatim glazbeni, likovni, dramski te odjel za manifestacije. Najbrojniji je folklorni ansambl koji u svojoj reprezentativnoj i dječjoj skupini broji više od 150 članova. Iako se broj članova mijenja iz godine u godinu, u centru djeluje između 300 i 400 članova različite dobi, naobrazbe i socijalne strukture. Zbog pandemije koronavirusa ove godine izostalo je svečano i javno obilježavanje ovog praznika hrvatske zajednice.
-27-05-21-12-11-24.jpg)
Milana Černelić
Priznanje „Dr. Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi za 2019. godinu pripalo je prof. dr. sc. Milani Černelić, redovitoj profesorici Odsjeka za etnologiju i kulturalnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Černelić kroz svoj dugogodišnji rad bavila se istraživanjima, u prvom redu hrvatske (sub)etničke skupine Bunjevaca, pa tako i pripadnika te skupine u Podunavlju, odnosno Bačkoj. Od 2011. godine kao voditeljica projekta istražuje sa studentima (sub)etničke skupine Hrvata u Bačkoj (Bunjevci, Šokci), Srijemu i u Banatu, a plod ovakva istraživanja, njezina mentorskog vodstva i uredničkog rada, tri su monografije dok je četvrta u izradi, što se u znanstvenim krugovima cijeni kao kapitalna djela o tradicijskoj baštini, identitetu i migracijama hrvatskoga naroda u Vojvodini, odnosno Srbiji.
Manifestacija "Dužijanca"
Na prijedlog Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatsko nacionalno vijeće u 2018. godini priznanje „Dr. Josip Andrić“ za doprinos u području kulture dodjeljuje manifestaciji „Dužijanca“ i to povodom nekoliko jubileja: 50. obljetnice manifestacije Takmičenje risara, 50. obljetnice od održavanja prve, tzv. Gradske Dužijance, i 25. obljetnice objedinjene Dužijance (crkvene i gradske). Dužijanca je najveća manifestacija tradicijske kulture Hrvata u Vojvodini i Republici Srbiji, koja tijekom svoga stoljetnoga održavanja radi na očuvanju i promidžbi hrvatske kulture. Ona tijekom godine nudi najveći broj kulturnih sadržaja i okuplja najveći broj sudionika i publike te kao takva ostavlja neizbrisiv trag kako u kulturi Hrvata u Subotici, tako i u prostoru hrvatske kulture u Republici Srbiji.
Hrvatski kulturni centar "Srijem" – Hrvatski dom
Hrvatskom kulturnom centru "Srijem" – Hrvatski dom – Srijemska Mitrovica dodjeljuje se priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeća “Dr. Josip Andrić” za doprinos hrvatskoj kulturi za 2017. godinu.
Ladislav Suknović
Ladislavu Suknoviću dodjeljuje se priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeća “Dr. Josip Andrić” za doprinos hrvatskoj kulturi za 2016. godinu.
Cilika Dulić Kasiba i Josip Jurca
Ciliki Dulić Kasiba iz Subotice i Josipu Jurci iz Rume dodjeljuje se priznanje Hrvatskog nacionalnog vijeća “Dr. Josip Andrić” za doprinos hrvatskoj kulturi za 2015. godinu.
Zvonimir Pelajić
ZVONIMIRU PELAJIĆU dodjeljuje se priznanje Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine “Dr. Josip Andrić” za doprinos hrvatskoj kulturi za 2014. godinu
Lazar Merković
Priznanje “dr. Josip Andrić” za doprinos hrvatskoj kulturi - Lazar Merković, iz Subotice