Aktualno stanje i izazovi u obrazovanju pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji
Govor predsjednice Odbora za obrazovanje Margarete Uršal na današnjem Javnom slušanju u Narodnoj skupštini u Beogradu na temu „Obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina“ prenosimo u cijelosti.
Hrvatska nacionalna zajednica započinje ostvarivati pravo na Obrazovanje na hrvatskom jeziku 2002. godine
U ukupnom broju svoje pravo na obrazovanje koristi tek nešto više od 4% Hrvata u Republici Srbiji (u Subotici oko 20%), što znači da u obrazovnom sustavu na hrvatskom jeziku ima oko 1000 djece. Razloga je mnogo što je procenat ovako mali...
Obrazovanje se odvija prema dva modela: Model A cjelovita nastava i Model C - učenici nastavu prate na srpskom jeziku i sa dva sata tjedno izučavaju Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.
Hrvatska zajednica registrira svaki pomak i voljni smo pohvaliti uvijek Ministarstvo prosvjete kada je to moguće:
tako pozdravljamo potpisivanje Memoranduma za otvaranje lektorata na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu;
zahvalni smo što smo dobili mogućnost putem Memoranduma tiskati autorske udžbenike i nacionalne dodatke;
ali postoje brojni izazovi s kojima se svakodnevno suočavamo, neki od njih su:
IZAZOVI
Izgradnja Hrvatskog školskog centra u Subotici – jedan papir čekamo od lokalnih gradskih vlasti već više od godinu dana (analiza, izrada strategije obrazovanja, elaborata za HŠC);
Kvaliteta nastave na hrvatskom jeziku (provodi Montesori program s elementima vjerskog odgoja i uvijek se traži mjesto više. U vrtićkim skupinama ima oko 62% Hrvata, a ostali su Mađari, Bunjevci, Srbi ... na pitanje zašto upisuju odgovor je zbog uvjeta rada i iznimne kvalitete programa koji se realizira s djecom) to želimo postići i u školi i školskom centru;
Jezično stručan nastavni kadar i stručno usavršavanje odgojitelja, učitelja, nastavnika, profesora (kada organiziramo dvodnevni seminar i dolazi ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje i devet viših savjetnika, predškolskoj ustanovi je problem platiti 1000 dinara po sudioniku seminara, pitam se koji akreditirani seminar u Republici Srbiji staje 1000 dinara?);
Ići u korak s reformom obrazovnog sustava;
Nabava udžbenika za srednje škole (već više od 12 godina nastava se u gimnaziji odvija bez udžbenika);
Nedostatan proračun HNV-a za sve programe i aktivnosti koje želimo provoditi u području obrazovanja.
PROBLEMI S KOJIMA SE SUOČAVAMO
1. Upisna politika u vrtiće, osnovne i srednje škole
- nesluh za potrebe roditelja, tako se ugasio poludnevni boravak na hrvatskom jeziku u Maloj Bosni umjesto da postane cjelodnevni;
- slučaj otvaranja vrtića u Monoštoru kada je lokalna samouprava dala deklarativnu potporu za otvaranje, a na terenu je bilo drugačije;
- u osnovnoj školi slučaj Bereg;
- u srednjoj školi mogućnost kombiniranja obrazovnih profila unutar jednog područja rada omogućena je na trećem stepenu obrazovanja, ali ne i na četvrtom;
- ankete Ministarstva prosvjete za izborni predmet u osnovnoj školi (slučaj u Srijemskoj Mitrovici)
2. Financiranje izrade programa nastave i učenja sukladno reformi
- do konca 2018. ZUOV financirao izradu programa za 1. i 2. OŠ i SŠ i 5. i 6. OŠ. Kako to da imamo pravo na obrazovanje, ali ne i na izradu programa za isto, može li se nastava odvijati bez programa nastave i učenja?
3. Nepostojanje udžbenika za SŠ i reforma udžbenika za OŠ (prijevodi sa srpskog na hrvatski jezik, autorski udžbenici, nacionalni dodatci, ...), odobravanje udžbenika – duge procedure;
4. Stručno usavršavanje odgojitelja, učitelja, nastavnika na hrvatskom jeziku (Pedagoški zavod Vojvodine - slučaj odobravanja seminara u PZV-u, PZV dokaz o poznavanju jezika realizatora seminara ukoliko nema lektorat ne može akreditirati seminar na hrvatskom jeziku);
5. Prijevodi pedagoške dokumentacije (država daje pravo na obrazovanje, ali ne prevodi obrasce i javne isprave na jezik nacionalne manjine, tako sve obrasce i javne isprave, e-dnevnik, ... prijevodi, lekture i korekture padaju na teret vijeća);
6. Državna matura – je nešto što sigurna sam brine sve nacionalne manjine, hoćemo li stići prevesti i hoće li naši učenici biti u ravnopravnom položaju s učenicima koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku;
7. BROŠURE za 1. razred, za državnu maturu za učenike i roditelje ključne informacije – prevedene, lektorirane, ali nikada nisu tiskane i podijeljene onima kojima su namijenjene;
8. Prijevoz učenika pripadnika nacionalne manjine do najbliže škole od 1. do 4. razreda
9. Prosvjetni savjetnik – suradnik (nije cilj naimenovati ga i platiti mu honorar, već uposliti ga doista da unapređuje nastavu, savjetuje i ukazuje na probleme, na temelju kojih će prosvetni savjetnici i Školska uprava osmišljavati daljnje korake...) Danas je prosvjetni savjetnik eksterni evaluator škole i nastave što smatram da je sukob interesa.
Ipak, unatoč svim poteškoćama na koje nailazimo - Hrvatska zajednica, HNV je u području OBRAZOVANJA tijekom 2019. zabilježila uspjehe:
upisali smo duplo prvašića nego prethodne godine;
odobreno je ukupno 15 udžbenika, 7 radnih bilježnica, 3 autorska udžbenika za pripremni predškolski program, a integrirani udžbenik za Hrvatski jezik za 1. razred u OŠ je dobio je ocjenu UDŽBENIK IZUZETNE KVALITETE.
Izrađeni su:
Opći standardi postignuća za kraj općega srednjeg obrazovanja i srednjega stručnog obrazovanja i odgoja u dijelu opće obrazovnih predmeta za Hrvatski jezik i književnost – priručnik u izdanju ZVKOV-a;
Standardi obrazovanja za kraj 1. ciklusa osnovnog obrazovanja za predmet Hrvatski jezik.
Izrađeni programi nastave i učenja za:
2. razred gimnazije za Hrvatski jezik i književnost
3. razred OŠ Hrvatski jezik i Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture
7. razreda OŠ Hrvatski jezik i književnost i Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture
Izrađene su dopune programima od značaja za hrvatsku nacionalnu manjinu za 1. i 2. razred gimnazije za predmete: glazbena kultura, likovna kultura i povijest.
ZAKLJUČAK
Osim što Hrvate pogađaju otvorena manjinska pitanja u obrazovanju ono što brine jest i niz otvorenih problema unutar obrazovnog sustava kao što su:
Sporost i inertnost sustva, centralizacija, komplicirane procedure, birokratizacija
Sustavna degradacija položaja prosvjetnih djelatnika, njihove plaće i ugled u cjelokupnom društvu, nedostatak motivacije i kvalitetnih programa za stručno usavršavanje nastavnog kadra
Loša opremljenost škola, nedostatak sistemskog pristupa racionalizaciji mreže škola i predškolskih ustanova
Reforme koje se provode su potrebne, ali nisu temeljno isplanirane, nisu stvoreni uvijeti za implementaciju novih programa (novi udžbenici, digitalne platforme za učenje, razni priručnici i literatura za učenike i nastavnike)
"Nadam se kako ćemo skupa uspjeti nadići probleme koji su pred nama kako one manjinske tako i one koji pogađaju čitav sustav, zasigurno ne bih bila ovdje da u to ne vjerujem," s ovom rečenicom predsjednica Odbora za obrazovanje Margareta Uršal završila je svoje izlaganje.
