Demokratska država prepoznaje se po reakciji na etničku mržnju
Etnički motiviran incident, koji se dogodio u ponedjeljak 2. kolovoza u Aleksandrovu, kada je brutalno vrijeđano šestero Hrvata na nacionalnoj osnovi, od kojih je pet hrvatskih državljana, a fizički napadnut građanin Subotice hrvatske nacionalnosti, o čemu se jučer putem priopćenja očitovalo Hrvatsko nacionalno vijeće te isti događaj snažno osudilo, danas je bio povodom velikog interesa hrvatskih medija.
Jedna od žrtava toga incidenta Z. B. bio je gost Dnevnika N1 televizije u Zagrebu te još jednom ponovio što se dogodilo u Aleksandrovu toga 2. kolovoza, ukazao na sve uvrede koje su on i njegovi gosti iz Zagreba doživjeli te opisao fizički nasrtaj od strane osobe koja je izazvala incident. Ujedno, Z. B. je opovrgnuo istinitost dijela sadržaja koje Ministarstvo unutarnjih poslova u Subotici objavilo u jednom subotičkom mediju, koje se odnosi na povode i opis onoga što se dogodilo.
U izjavi za hrvatske medije predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić je rekla kako se „incidenti na etničkoj osnovi i u najuređenijoj državi događaju. Međutim, razvijena demokratska i sigurna država se ne prepoznaje prema broju incidenata, nego prema načinu na koji se na njih reagira“ te dodala da je „ono što je problematično u državi Srbiji u slučajevima kada su u pitanju etnički motivirani incidenti spram Hrvata jest da je ovdje praksa ne samo da izostane osuda takvih djela od strane predstavnika vlasti, nego se ono od mjerodavnih državnih tijela reinterpretiraju tako da se Hrvati u Srbiji prikazuju kao incidentan narod.“ Kada je riječ o medijskom tretmanu ovakvih događaja Vojnić je istaknula kako „gotovo uvijek u praksi, mediji žrtvu preimenuju u krivca.“
I predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov dao je izjavu hrvatskim medijima u kojoj je iznio sljedeću ocjenu – „kada je riječ o etnički motiviranim incidentima spram Hrvata u Republici Srbiji, svjedoci smo i ovoga puta bili, na žalost, nastavka stare prakse krivotvorenja onoga što se zbilja dogodilo na način banalizacije od strane mjerodavnih tijela. Čovjeku se prijeti klanjem, govori se da će biti protjerane sve ‚ustaše', djeci u autu se upućuju grozomorne poruke koje oni ne razumiju, a Ministarstvo unutarnjih poslova govori o nekakvoj bezazlenoj svađi oko parkinga.“ Na koncu Žigmanov je zaključio ovakvi slučajevi predstavljaju „snažni i uvjerljiv razlog zašto Hrvati u Srbiji ne vjeruje institucijama koje incidente obrađuju i trebaju procesuirati.“