Svake se godine 5. kolovoza, prigodom obilježavanja završetka Vojno-redarstvene operacije „Oluja“ – dana kada se u Republici Hrvatskoj slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, pojavljuju različita tumačenja događaja iz novije povijesti. Poznato je kako je obilježavanje „Oluje“ jedan od dana kada sveukupni hrvatsko-srpski odnosi doživljavaju svoje nazadovanje, a odnosi između dviju država ulaze u prostor napetosti.
Kao krovna institucija hrvatskoga naroda u Republici Srbiji, Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji smatra da se i o ovim kompleksnim temama mora govoriti hrabro i dostojanstveno, bez obzira na moguće probleme koje naše očitovanje može prouzročiti. Posljednjih nekoliko dana svjedoci smo rastućih tenzija između dviju država, što ponovno dovodi do osjećaja straha i nesigurnosti među Hrvatima u Republici Srbiji. Smatramo kako ovakvo stanje nikako ne može biti dobro za sveukupne hrvatsko-srpske odnose te apeliramo da se pronađe minimum suglasja koje će rezultirati međusobnim uvažavanjem i razumijevanjem.
Podsjećamo kako je prošle godine na obilježavanju „Oluje“ u Kninu nazočio i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Boris Milošević te kako je ministar branitelja Tomislav Medved nazočio komemoriranju stradanja srpskih civila u Gruborima. Držimo to jednim od uspješnijih modela koji pokazuje spremnost za međusobno razumijevanje. Politike suočavanja s prošlošću nikada nisu lake, no moramo primijetiti kako je Vlada Republike Hrvatske kojom predsjeda Andrej Plenković kontinuirano posvećena provedbi tih politika, koje uključuju i empatiju prema stradanju drugoga.
Hrvati u Vojvodini, to jest Republici Srbiji, nacionalna su zajednica koja je tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća teško stradala i čiji su pripadnici uvelike protjeravani iz Vojvodine netom nakon „Oluje“. Nama i dalje u Republici Srbiji nedostaju adekvatne politike suočavanja s prošlošću, koje bi, među ostalim, za posljedicu imale priznanje stradanja građana Republike Srbije hrvatske nacionalnosti i prakse komemoriranja žrtava progona.
Uvijek smo isticali kako je službena politika HNV-a bila i ostala otvorena za razumijevanje žrtve drugoga, za uvažavanje tuđe patnje te da su spremnost za dijalog i kompromis nešto što nikada ne smije imati alternativu. Uvijek smo nastojali biti konstruktivni čimbenik u sveukupnim hrvatsko-srpskim odnosima i nadalje ćemo davati vlastiti doprinos politikama pomirenja, međusobnoga uvažavanja i poštivanja različitosti.
Darko Baštovanović, međunarodni tajnik HNV-a i politolog