Vijesti

Kako prezentirati kulturno nasljeđe šokačkih Hrvata?

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizirao je 7. veljače u Hrvatskom domu – Matici,  znanstveni kolokvij na temu „Uloga kulturnog nasljeđa bačkih Hrvata Šokaca u ostvarivanju funkcija rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav – rezultati realiziranog projekta“. Uime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji događaju je prisustvovala predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Predavač je bio dr. sc. Vladimir Stojanović, redoviti profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu, na departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo u Novom Sadu.

Spomenuti projekt odobrilo je Pokrajinsko tajništvo za visoko obrazovanje i znanstvenoistraživačku djelatnost uz suglasnost Hrvatskog nacionalnog vijeća. Istraživanja su provedena prošle godine u sedam naselja: Beregu, Monoštoru, Sonti, Baču, Vajskoj, Bođanima i Plavni. S obzirom na to da je 2021. proglašen Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, nasljeđe šokačkih Hrvata bi trebalo zauzeti ulogu u prezentaciji vrijednosti duž ovog, najvećeg riječnog koridora u centralnoj Europi.

Kako je istaknuo prof. Stojanović, bogato materijalno i nematerijalno naslijeđe Hrvata Šokaca i to što je šokačko Podunavlje smješteno u zaštićenom području potencijal je koji može unaprijediti lokalne zajednice (turizam, poljoprivreda, kulturni programi...). Kategorije naslijeđa čine: religiozna djela sa spomeničkim i umjetničkim svojstvima, etnografska arhitektura, etno kuće, pokretno etnografsko nasljeđe (nošnja, alati, pokućstvo...) i dokumentacijsko nasljeđe (arhivske fotografije i građa). Naslijeđe Hrvata Šokaca je bogato i sadržajno, ali nedovoljno istraženo, vidljivo i interpretirano. Preporuke nakon ovog projekta jesu: poticanje novih istraživanja, osnivanje suvremenog polifunkcionalnog centra za interpretaciju ovog nasljeđa te formiranje jedinstvene kulturne rute. Izvor financiranja za ove projekte može se tražiti u IPA i sličnim programima.

Također, istaknuta je i važnost zaštite ali i prezentacije ovog nasljeđa na digitalnim platformama.

Kada su u pitanju postojeće šokačke kuće i postavi u Bačkoj, prof. Stojanović je, među ostalim, ukazao kako bi se u kontekstu zaštite i katalogizacije predmeta trebalo više konzultirati s ljudima iz meritornih struka.

U razgovoru o ovoj temi sudjelovali su i ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Žigmanov, predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković kao i predstavnici udruga koje se bave očuvanjem kulturnog nasljeđa ovdašnjih Hrvata.

Info i foto: NIU „Hrvatska riječ“