Obilježen praznik hrvatske zajednice – Dan izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća
Obilježavanje Dana izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, jednog od četiriju praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji, započeto je potpisivanjem ugovora za razvojne projekte između HNV-a i Vlade Republike Hrvatske i svetom misom u Katedrali svete Terezije Avilske i potom je nastavljeno svečanom akademijom u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici.
Svečanoj akademiji nazočili su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Republici Srbiji Velimir Pleša, opunomoćeni ministar Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Srbiji Stjepan Glas, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i ravnatelj Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, državni tajnik Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije Ivan Bošnjak, predsjednik skupštine AP Vojvodine Istvan Pastor, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, član Međuvladinog mješovitog odbora zadužen za kulturu Miloš Gajić, predsjednik Skupštine Osječko-baranjske županije Dragan Vulin, gradonačelnica Grada Iloka Marina Budimir, ravnatelj Razvojne agencije Osiječko-baranjske županije Tomislav Barbarić, izaslanik gradonačelnika Grada Subotice Ilija Đukanović, izaslanik gradonačelnice Grada Sombora Antonio Ratković, voditelj Ureda pet županija iz Slavonije, Baranje i Srijema u Briselu Toni Žufić, ravnateljica Nove Školske knjige Nataša Mijačika, ravnatelj NIU “Hrvatska riječ” Ivan Ušumović, direktor Zavoda za udžbenike Milorad Marijanović, ravnatelj Pedagoškog zavoda Vojvodine Janoš Puškaš, predstavnica Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije Vedrana Džojić, predstavnica misije OEBS u Srbiji Milica Rodić i predstavnik Nacionalnog savjeta mađarske nacionalne manjine Emil Lulić.
Na svečanosti su tradicionalno uručena priznanja, a ove godine priznanje Ban Josip Jelačić za društveni rad u hrvatskoj zajednici pripalo je gospodinu dipl. ing. Boži Galiću, županu Vukovarsko-srijemske županije. Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić u četiri navrata biran je na ovu funkciju, te mu je ovo petnaesta godina neprekinutog mandata. Od samog početka svog mandata kontinuirano je pomagao hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji. Brojni su slučajevi konkretne pomoći, poput: kupovine Šokačke kuće u Vajskoj, projekt uvođenja centralnog grijanja u Dom DSHV-a, kontinuirana pomoć udrugama kulture i nogometnoj reprezentaciji hrvatske manjine u Republici Srbiji, pomoć u stipendiranju studenata, politička potpora i promoviranje naše zajednice u Republici Hrvatskoj. Bio je inicijator posjeta Hrvatske zajednice županija hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji.
Priznanje dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi pripalo je profesorici dr. sc. Milani Černelić, redovitoj profesorici Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Prof. Černelić kroz svoj dugogodišnji rad bavila se istraživanjima u prvom redu hrvatske (sub)etničke skupine Bunjevci, na temelju kojeg je nastojala utvrditi povijesne okolnosti u kojima su Bunjevci nastali, oblikovali se i razvili u prepoznatljivu etničku grupu s izgrađenom sviješću o svom etničkom identitetu, kao i sudbinu njihove tradicijske baštine na svim područjima koja su naselili i gdje im ima traga u prošlosti i u sadašnjosti te etnokulturne procese koji su utjecali na to da se sačuvaju pojedini elementi njihove tradicijske kulture i identitet u uvjetima multietničkog okruženja u Bačkoj (često u vrlo nepovoljnim povijesnim i političkim prilikama, osobito tijekom 20. stoljeća sve do danas) i na bunjevačkim područjima u Hrvatskoj (Lika, Primorje, Dalmacija). Prof. dr. sc. Milana Černelić od 2011. godine kao voditeljica projekta istražuje sa studentima u okviru kolegija „Prakse terenskog istraživanja“ (sub)etničke skupine Hrvata u Bačkoj (Bunjevci, Šokci), Srijemu i u Banatu, a plod ovakva istraživanja, njezina mentorskog vodstva i uredničkog rada su tri monografije dok je četvrta u izradi što se u znanstvenim krugovima cijeni kao kapitalna djela o tradicijskoj baštini, identitetu i migracijama hrvatskoga naroda u Vojvodini, u Republici Srbiji. Svojim predanim radom i upornošću na mnoge načine je povezivala lokalne udruge, suradnike i često u nedostatku sredstava i drugim nepovoljnim situacijama za istraživački rad pronalazila načine kako nastaviti istraživanja, te objaviti rezultate. Njezina istraživanja, ali i briga za suvremene probleme Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske, suradnja s lokalnim udrugama i sustavni rad na popularizaciji znanosti, iznimni su te prepoznati u akademskim krugovima, ali i znatno šire.
Priznanje Pajo Kujundžić za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku ove godine pripalo je Subotičkoj biskupiji. Prvi puta je nastava na hrvatskome jeziku u školski sustav Republike Srbije ušla putem rimokatoličkog vjeronauka sada već davne školske 2001./02. godine, kada je počela vjerska nastava u osnovnim i srednjim školama, koju izvode, osim svećenika, i diplomirane katehete s Teološko-katehetskog instituta Subotičke biskupije. Iste školske 2001./02. godine u Subotici započinje s radom i dječji vrtić Marija Petković na hrvatskome koji je procesu ustrojavanja prvih godina najviše podržavala američka nevladina udruga Katolička služba za pomoć uz istovremenu snažnu potporu Subotičke biskupije. Nastava na hrvatskom jeziku izvodi se i u Klasičnoj gimnaziji Paulinum i na Teološko katehetskom institutu Subotičke biskupije. Isto tako, vrijedi istaknuti kako se jedan broj svećenika posebno zauzeo, a i danas se zauzima, na planu motiviranja roditelja za upis djece na nastavu na hrvatskome te se nedvosmisleno zalagao i na različite načine podržavao istu. Posljednja u nizu značajnih aktivnosti naše crkve na planu podrške razvoju obrazovanja na hrvatskome svakako jeste ustupanje velikog prostora od strane Subotičke biskupije za izgradnju Hrvatskog školskog centra u Subotici – riječ je o dvije zgrade s brojim pomoćnim objektima u središtu grada, unutar kojeg se planira ustrojiti cjelokupni sustav obrazovanja na hrvatskom jeziku. Naime, Subotička biskupija je svojim pismom namjere od 26. travnja 2018. godine dala načelnu suglasnost da se zgrade u ulicama Matije Gupca br. 8-10 i Harambašićeva br. 5 ustupe za potrebe obrazovno-odgojne ustanove na hrvatskom jeziku, na čijem osnutku radi Hrvatsko nacionalno vijeće.
Svečanu akademiju svojim nastupom uljepšali su tamburaši HGU “Festival bunjevačkih pisama” pod ravnanjem prof. Mire Temunović, zbor Collegium Musicum Catholicum i srednjoškolke iz Gimnazije “Svetozar Marković” u Subotici koje nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku.
Foto: NIU Hrvatska riječ
