Održan prvi sastanak timova za izradu Strategija informiranja i službene uporabe jezika i pisma
Prvi radni sastanak timova za izradu Strategije informiranja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji i Strategije službene uporabe hrvatskog jezika i pisma u Republici Srbiji održan je jučer, 19. veljače u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici. Sastanak je predvodila predsjednica HNV-a Jasna Vojnić s ciljem da se članovima tima predstavi smisao strateškog planiranja, akcijski plan rada koji je predviđen za naredni period, te podijele zadaće.
“Ideja i potreba za strateškim planiranjem nije nova, to je jedna naslijeđena tema iz prethodnih saziva HNV-a, budući da su Strategija obrazovanja i Strategija kulture izrađene 2016. odnosno 2017. godine. Godinu dana od kako postoji IV. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća došle su na red i ove druge dvije strategije. Ovo je izuzetno važno zato što skromne ljudske i financijske resurse moramo dobro rasporediti i posložiti prioritete zajednice kako bi i naši ciljevi i učinkovitost bili maksimalni. S tim ciljem smo danas i podijelili zadaće, u oba tima su po osam članova, stručnjaka iz različitih oblasti, iskusna u ovim područjima koji će u narednih šest mjeseci izraditi preliminarni strateški dokument odnosno Nacrt strategije koji će biti podvrgnut javnim raspravama, biti prezentiran na raznim okruglim stolovima i na koncu će Hrvatsko nacionalno vijeće usvojiti ovaj dokument kao odrednicu za naredne četiri odnosno pet godina rada HNV-a,” izjavila je predsjednica Vijeća Jasna Vojnić.
Tim za izradu Strategije informiranja na hrvatskom jeziku čine Tomislav Žigmanov, mons. dr Andrija Anišić, Zlata Vasiljević, Svetislav Milanković, Ivana Petrekanić Sič, Boris Udovčić, Josip Stantić i Karolina Bašić, koordinatorica. Tim za izradu Strategije službene uporabe hrvatskog jezika i pisma čine Marko Tucakov, Mato Groznica, Petar Balažević, Vlatko Vidaković, Zlatko Načev, Darko Baštovanović, Jelena Dulić Bako i Nataša Stipančević, koordinatorica.
“Da bismo se pozicionirali, kada je u pitanju budućnost, moramo znati ono što imamo, što postoji kada je u pitanju informiranje na hrvatskom jeziku, te službena uporaba jezika i pisma. Još uvijek postoje deficiti kada su u pitanju racionalne slike u oba segmenta naših manjinskih prava, treba vidjeti situacije, poteškoće, izazove, te koje su onda aktivnosti potrebne da bi se situacije unaprijedile. Od poboljšanja kvalitete informiranja na hrvatskom jeziku, usustavljivanja, stvaranjem mreže jedinstvenog integrativnog medijskog portala, a kada je u pitanju službena uporaba jezika i pisma da vidimo što i gdje imamo prava i što bi sve trebalo da bi se pravo bolje koristilo. U oba ta segmenta za razliku od obrazovanja i kulture, čini nam se da postoji najveći broj deficita kada je u pitanju plansko djelovanje. Informiranje je izuzetno razvijeno, međutim to još uvijek ne djeluje kao unutar sebi ustrojena scena koja bi surađivala i zajednički radila na pothvatima koji bi bili usmjereni ka ostvarivanju boljitka, pripadnika hrvatske zajednice. Još uvijek djelujemo kao zajednica upojedinjenih subjekata koji odrađuju svoje poslove, imaju svoje misije koje realiziraju, ali to još uvijek nije dio zajedničkog pothvata koji treba postojati ovom segmentu,” ocjenjuje Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i član Tima za izradu Strategije informiranja.
