Održan znanstveni kolokvij o (Ponovnom) Osnutku Drame na hrvatskom jeziku u Subotici
Elaborat pod nazivom „(Ponovni) Osnutak Drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici“ predstavljen je na istoimenom LXIX. Znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata održanom 29. lipnja 2023. godine, u prostorijama ZKVH-a. Na inicijativu i u dogovoru s ovom ustanovom kulture te DSHV-om i HNV-om, elaborat je sačinila i ovom prigodom predstavila master profesorica književnosti i jezika Nevena Baštovanović. Uime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji događaju je prisustvovao član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu Denis Lipozenčić.
U proteklih desetak godina bilo je nekoliko pokušaja obnove, odnosno stvaranja uvjeta za pokretanje Drame na hrvatskom jeziku pri nekom profesionalnom kazalištu, no sve su, zbog administrativnih onemogućavanja, ostale neostvarene. Nevena Baštovanović je podsjetila kako je prije ovog, elaborat o osnivanju Drame, koji također nije prihvaćen, napisao glumac, lutkar Petar Konkolj, rodom Subotičanin, kada je prijedlog bio da ona bude pri subotičkom Dječjem kazalištu.
Govoreći o položaju Hrvata u Srbiji iz vizura kulturnih politika, Baštovanović je istaknula kako je Subotica grad za koji je najrealnije govoriti o zaokruživanju institucionalizacije na području kulture.
„Prema posljednjem popisu stanovništva 2022., grad s najvećim brojem Hrvata u Srbiji je Subotica (10 431 od ukupno 39 107 Hrvata). Osim toga, u Subotici postoji najcjelovitiji okvir za ostvarivanje manjinskih prava i to je grad za koji je najrealnije govoriti o zaokruživanju institucionalizacije na području kulture, budući da su u njemu smještene i tri ključne institucije – HNV, ZKVH i NIU ‘Hrvatska riječ’.“
Istaknula je kako je upravo subotičko Narodno kazalište simboličan prostor za priznavanje kulturne različitosti te kako se ovom inicijativom ne traži ništa što izlazi iz okvira normalnoga.
„Народно позориште – Népszínház – Narodno kazalište jedno je od najreprezentativnijih urbanih toposa. Već kroz sam naziv koji je trojezičan, jasno je da se kroz ovu instituciju naglašava važnost i udio koji su srpska, mađarska i hrvatska zajednica imale i imaju u njezinoj izgradnji i djelovanju. To je simbolični prostor gdje bi se prvo trebala pokazati i priznati kulturna različitost. Ovom inicijativom ne traži se ništa ekskluzivno, ništa što izlazi iz okvira normalnoga ili očekivanoga. Nacionalne zajednice u Srbiji, poput Mađara, Rusina, Rumunja, Slovaka, imaju svoja profesionalna kazališta, a to žele i Hrvati.“.
Prema planu ponovnog osnutka, Drama na hrvatskom bi trebala biti dio subotičkog Narodnog kazališta, kao samostalna jedinica, poput drama na srpskom i mađarskom.
„Neophodno bi bilo izabrati umjetničkog ravnatelja ove Drame, koristili bi se tehnički, administrativno-organizacijski resursi subotičkog kazališta, a prva i osnovna bi bila suradnja s postojećim ansamblima, uz veoma važnu ulogu lektora za hrvatski jezik. Tu je i jačanje suradnje s kazališnim kućama i trupama iz Hrvatske, gdje bih istaknula HNK iz Osijeka, grada koji je Subotici i povijesno i geografski najbliži, a i subotičko kazalište već imaju razvijenu suradnju s Osijekom. Također, profesionalizirala bi se suradnja i sa zainteresiranim kazališnim skupinama i pojedincima koji već rade na hrvatskom jeziku u Srbiji. Radilo bi se na obrazovanju i osnaživanju ansambla, odnosno kadrova da bi se u periodu od četiri godine došlo do produkcije od četiri premijere godišnje. Što se tiče financiranja, ono bi bilo, kao i za druge dvije drame iz republičkog, pokrajinskog i gradskog proračuna, a važna bi bila i svekolika potpora iz Hrvatske“, rekla je među ostalim autorica elaborata, dodajući kako u cilju njegove realizacije predstoje razgovori sa stručnom javnošću, s političkim predstavnicima te daljnja koordinacija nositelja inicijative.
Znanstvenom kolokviju prisustvovao je i intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku Vladimir Ham, koji je istaknuo kako je sve što je dogovoreno u Osijeku 16. lipnja 2023. godine prigodom predstavljanja elaborata predstavnicima osječkog HNK-a i Gradskog vijeća naišlo na odobravanje i hrvatske ministrice kulture i medija Nine Obuljen-Koržinek te kako se može računati na potporu Ministarstva na čijem je čelu.
V. d. ravnateljice Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković zamolila je ovom prigodom prisutnu članicu Gradskog vijeća Grada Subotice zaduženu za kulturu i obrazovanje Milanku Kostić da ju primi u sljedećim danima kako bi se dogovorili sljedeći koraci, a najavila je i razgovor s ravnateljem Narodnog kazališta u Subotici Milošem Nikolićem te s pokrajinskim dužnosnicima.
Više o inicijativi i njezinoj povijesti možete pročitati OVDJE.
