Druga sjednica III. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održana je u Cavtatu 28. i 29. lipnja. Prije same sjednice sumirana su stanja i potrebe Hrvata u svih 12 država kojima koordinira ovo tijelo. Kao zajednički izazovi navedeni su funkcioniranje krovnih institucija – kadrovski i financijski aspekt, popis, zaštita i prezentacija kulturne baštine te (ne)vidljivost zajednica i u domicilnim državama i u Hrvatskoj. Uime Hrvata iz Srbije događaju je prisustvovala Jasna Vojnić, kao predsjednica Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu.
„Neke od zajednica, kao što su Hrvati u Sloveniji, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji, nažalost se još uvijek bore za priznavanje statusa što onda za sobom povlači i sva ostala prava koje druge zajednice ostvaruju. Neke od zajednica, kao što su Hrvati u Rumunjskoj ili Mađarskoj, zadovoljni su financiranjem od strane svojih država, ali se Hrvati u Mađarskoj na primjer suočavaju s istim 'bunjevačkim pitanjem' kao i naša zajednica. Sve ove izazove iznijeli smo pred Savjet i zaključci će uskoro biti formirani, a vjerujemo, da će se do iduće sjednice Vlada njima i pozabaviti.“, rekla je Vojnić.
Prema njezinim riječima, iznijeli su potrebu i kadrovskog snaženja zajednica od strane Ministarstva kulture i medija RH, kao i potrebu veće angažiranosti u slučajevima „otimanja“ kulturne baštine. Vojnić je istaknula i kako je dio sastanka bio posvećen sumiranju dojmova i upućivanju čestitki vezanih za otvaranje Hrvatskog doma – Matice koji je, kako je rekla, zaista ostavio veliki dojam na sve. Na sastanku je dogovoren i posjet nogometnog izbornika Zlatka Dalića hrvatskoj zajednici u Srbiji.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas iznio je sve dosadašnje iskorake i naglasio kako je Vladin Savjet ključno operativno tijelo za razvoj odnosa Hrvatske s Hrvatima izvan njezinih granica. Podsjetio je kako je Hrvatska stvorila partnerski odnos s Hrvatima izvan Hrvatske te da su Hrvati, neovisno o tome gdje žive, nedjeljiv narod, a Vlada Hrvatske tu nedjeljivost jasno demonstrira.
„Veliki iskoraci su rezultat otvorene komunikacije i neumornog rada, a ova platforma Savjeta je izvrsna poluga za usmjeravanje suradnje, od investicija u turizam koje kontinuirano od devedesetih godina dolaze iz hrvatskog iseljeništva, do borbe za ravnopravnost i konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini“, rekao je Milas.
Zahvalnost Vladi RH, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, kao i svim drugim nositeljima odnosa između Hrvatske i Hrvata koji žive diljem svijeta izrazio je predsjednik Savjeta Ivan Gugan. On je istaknuo kako Vlada RH „intenzivno radi na povezivanju iseljene i domovinske hrvatske i integraciji hrvatskih povratnika i useljenika u Hrvatsku, uz posebnu skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kao i o hrvatskoj nacionalnoj manjini“.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković obratio se video vezom članovima Savjeta. Najavio je, među ostalim, novi prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku, koji uskoro ide u javno savjetovanje.
Na sjednici su održana izlaganja i paneli u kojima se govorilo o razvoju suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske te o demografiji i povratništvu.
Drugog dana sjednice Vladina Savjeta raspravljalo se o globalnoj prepoznatljivosti Hrvatske te o vanjskopolitičkom položaju Hrvatske i odrazima na Hrvate izvan domovine.