Treća sjednica III. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održana je u Zagrebu od 27. do 29. studenoga. Prije same sjednice sumirana su stanja i potrebe Hrvata u svih 12 država kojima koordinira ovo tijelo. Službenom otvorenju nazočio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs i drugi visoki uzvanici.
Na sjednici je fokus bio na ključnim temama za snažnije povezivanje Hrvata izvan Hrvatske s domovinom. Proračun za projekte i programe usmjerene na Hrvate izvan Hrvatske za 2025. povećan je za 43 %, istaknuto je u uvodnom dijelu sjednice.
Hrvatska manjina prisutna je u 12 država a Savjet artikulira sve potrebe hrvatske manjine i usmjerava ih prema mjerodavnim tijelima.
„Neke od tih zajedničkih potreba tiču se očuvanja identiteta, kulture i jezika. S tim u vezi su i potrebe, što se tiče obrazovanja, potrebe za nastavnicima hrvatskog jezika i udžbenicima, što se tiče kulture očuvanje, zaštite i promocije kulturne baštine i po pitanju informiranja, vidljivost nas kao manjine u 12 država. Što se tiče specifičnih potreba, nema svaka zajednica status hrvatske manjine, kao npr. Hrvati u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu ili Bugarskoj, u nekim državama nedostaje hrvatskih svećenika, a u nekim državama još uvijek se odvija politički pritisak i nasilna asimilacija, prioritetno u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji“, izjavila je Jasna Vojnić, zastupnica u Hrvatskom saboru, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji u svom izlaganju na Savjetu Vlade u Zagrebu.
Prijedlog izmjena zakona je u e-savjetovanju, a jedna od novina koje donosi – osnivanje je savjeta za mlade Hrvate izvan domovine.
»Ni sami nismo svjesni koliko projekata realiziramo kroz različite izvore i resore i tu smo itekako komplementarni jedni drugima i to ćemo činiti i dalje. Što Hrvatska bude ekonomski snažnija i naš gospodarski rast i proračun bude omogućavao više sredstava da izdvajamo za Hrvate izvan Hrvatske, to ćemo konzistentno i kontinuirano činiti. Možemo očekivati da će nam rast BDP-a ove godine sigurno biti najmanje 3,6 %. To je projekcija koju Vlada govori već neko vrijeme. Taj podatak sam po sebi ne govori mnogo, ali kada ga stavimo u kontekst Eurostatovih izvješća o širem stanju u EU, onda najedanput vidimo da će prosjek rasta na razini Europske unije ove godine biti 1 %, da će prosjek rasta na razini europodručja biti 0,9 %. To znači da će rast hrvatskog gospodarstva biti između tri i četiri puta brži nego prosjek Europske unije«, rekao je premijer Andrej Plenković.
Kao dobre primjere, premijer je istaknuo izgradnju Hrvatskog doma – Matice.
„Moram čestitati Jasni i Tomislavu i Hrvatima u Srbiji, Vojvodini, s idejom izgradnje Hrvatskog doma - Matice. To je tip projekta koji pravi razliku. Kuća, institucija s angažiranim ljudima, gdje narod ima za što dolaziti, okupljati se i držati se skupa“, izjavio je Plenković.
Savjet Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta, pripadnike Hrvata izvan Hrvatske, imenuje Vlada na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. Riječ je o 55 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijelog svijeta, uvaženim u sredinama u kojima žive, angažiranima na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivnima u radu svojih zajednica te na unaprjeđenju odnosa s domovinom. Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
U ime Hrvata iz Srbije događaju su prisustvovali Jasna Vojnić, zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji te dosadašnja potpredsjednica Savjeta iz reda hrvatske nacionalne manjine i članovi Savjeta Vlade Tomislav Žigmanov, Karolina Bašić i Renata Kuruc.