Održana redovita radna skupina za slavenske manjine Federalne unije europskih nacionalnosti - manjina (FUEN)
Redovita Radna skupina za slavenske manjine koja djeluje kao dio Federalne unije europskih nacionalnosti – manjina (FUEN), održana je 14. 15. i 16. studenoga u austrijskom gradiću Bleiburgu (slovenački Pliberk). Domaćin ovogodišnjeg sastanka događaja koji okuplja najeminentnije organizacije koje zastupaju interese slavenskih manjina diljem Europe, bila je zajednica Slovenaca iz Koruške. Zajednicu koruških Slovenaca predstavljale su dvije glavne organizacije ove manjinske skupine, a to su Nacionalno vijeće koruških Slovenaca kao tijelo formirano od strane države i Savez koruških Slovenaca kao najrelevantnija nevladina nadstranačka udruga. Tema ovogodišnjeg seminara radne skupine fokusirala se na dosadašnje uspijehe manjinskih zajednica slavenskih naroda, ali i na aktualne probleme koji i dalje opterećuju pripadnike ove brojne nadnacionalne skupine. Predstavnici hrvatske manjine iz Republike Srbije na ovogodišnjoj radnoj skupini bili su Darko Baštovanović, međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća i Ivan Budinčević, dugogodišnji aktivist DSHV-a i vijećnik u Hrvatskom nacionalnom vijeću. Predstavnici Hrvata iz Vojvodine redoviti su sudionici radne skupine za slavenske manjine, što potpada u međunarodne aktivnosti DSHV-a koji je jedini član FUEN-a još od 90-ih godina prošloga stoljeća i čiji su predstavnici jedni od najaktivnijih već više od dva desetljeća u ovoj radnoj skupini.
Radna skupina je bila organizirana u tri dana i podjeljena na društveno-političke i kulturne sadržaje. Prvoga dana održavanja radne skupine, sudionici su imali prilike da u austrijskom gradu Klagenfurtu nazoče različitim predavanjima pod nazivom Perspektive i promjene – Od konflikta kroz dijalog do konsenzusa koji je organiziran pod pokroviteljstvo Ureda za nacionalne manjine Koruške i da tom prigodom razgovaraju s predsjednikom pokrajine Koruške Peter Kaiserom. Prvog dana seminara glavna tematika se dotjecala zaštite manjinskih zajednica na regionalnoj i lokalnoj razini, a nakon panel diskusija je organizirana i posjeta općini Globasnica gdje je gradonačelnik Bernard Sadovnik nastojao da sudionike što bolje upozna s institucijama slovenačke manjine u ovoj općini kao i s izazovima s kojima se ova zajednica suočava.
Drugi dan seminara bio je radnoga karaktera i posvećen društvenim i političkim temama s posebnom pozornošću na izazove i probleme s kojima se pripadnici manjinskih slavenskih zajednica suočavaju, ali i sa sumiranjem mogućih napredaka koji su se desili od održavanja prethodnog seminara što često na FUEN-u predstavlja i praksu. Darko Baštovanović je govoreći o položaju Hrvata u Srbiji najprije istaknuo da se mora napraviti razlika kada se govori o općem društvenom kontekstu u kojem određena manjina živi, posebice kada je u pitanju društveno politički kontekst jer nije jednaka pozicija manjina koje žive u državama i društvima s dugogodišnjim demokratskim praksama koje za posljedice imaju i značajnu razvijenost manjinskih institucija i kapaciteta i posttranzicijskih država zarobljenih u tranzicijskim procesima gdje spram manjinskih zajednica još uvijek postoji otvoreno neprijateljstvo kao što je to slučaj s Hrvatima u Vojvodini. Baštovanović je istakao da kada se govori o položaju Hrvata u Srbiji da postoji čitava lista problema koji dodatno usložnjavaju ionako već kompleksan položaj ove manjinske skupine. Podcrtavajući neke od problema Baštovanović je istakao da je hrvatska manjina u Srbiji u potpunosti isključena iz procesa donošenja odluka, da je manjina koja se kontinuirano suočava s negativnostima koji u javnome diskursu o njoj postoje i da kao ranjena zajednica teško ostvaruje čak i ona prava koja su joj po zakonima omogućena. Referirajući na kompleksnost položaja Baštovanović je istakao da je hrvatska manjina u Srbiji taocem neriješenih odnosa između Hrvatske i Srbije, a da se sa srbijanske strane svako očitovanje o postojećim problemima percipira kao neprijateljstvo i instrumentalizacija od strane zvaničnoga Zagreba. Baštovanović je naglasio i da hrvatska manjina odnosno njezine institucije i prije svega DSHV kao glavni i jedini politički čimbenik jesu među najviše proeuropski orijentiranim zajednicama i da je interes hrvatske manjine da Srbija postane punopravnim članom velike europske obitelji, ali i da se upozoravanje na one probleme koji postoje u procesu EU integracija percipira kao nelojalnost državi.
U sklopu zajedničkih aktivnosti i priprava za predstojeću Europeadu u 2020. godini u ime DSHV-a je izvlačenju žrebova za natjecanje manjinskih nogometnih momčadi nazočio Ivan Budinčević kao zvanični predstavnik nogometne momčadi Hrvata iz Srbije.
Autor: Press team DSHV-a
