-07-12-21-13-09-35.jpg)
Predstavnici hrvatske zajednice iz Republike Srbije sudjelovali na XXVI. forumu hrvatskih manjina
U Zagrebu je, 6. prosinca, održan XXVI. forum hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, a tema ovogodišnjeg Foruma bila je „Subetnički identiteti hrvatskih manjinskih zajednica – između tradicije i sredstva asimilacije“. Okupio je velik broj sudionika iz hrvatskih nacionalno-manjinskih skupina diljem Europe, predstavnike diplomacije Republike Hrvatske, drugih držanih i znanstvenih institucija koje se bave istraživanjem pitanja etniciteta.
U svom izlaganju ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je kako je pitanje očuvanja identiteta Hrvata u njihovim domicilnim državama jedno od važnijih pitanja vanjsko-političkog djelovanja Republike Hrvatske. Osvrnuvši se na svaku manjinsko-nacionalnu skupinu i na specifične izazove s kojima se suočavaju, govorio je i o problemima koji opterećuju hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji te je naglasio kako je pitanje njihovog položaja jedno od otvorenih pitanja s Republikom Srbijom koje zauzima visoko mjesto u političkoj agendi Republike Hrvatske. S tim u svezi, naglasio je ministar Grlić Radman, Republika Hrvatska i njezina Vlada poduzimaju konkretne korake u pružanju potpore svojim nacionalnim manjinama, uključujući i hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji, te nastavljaju inzistirati na uređenju ovog pitanja na način kako je to Republika Hrvatska učinila na vlastitom teritoriju, napose imajući u vidu visok stupanj ostvarivanja prava srpske nacionalne manjine i visok stupanj integracije i sudjelovanja iste u državnom i političkom sustavu Republike Hrvatske.
Skup su pozdravili i savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, predsjednica Odbora Sabora Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskog sabora Zdravka Bušić i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak. Visoki dužnosnici istaknuli su kako je neophodno da najviše državne institucije usuglase i sinkroniziraju svoje djelovanje koje se tiče zaštite Hrvata izvan matične domovine i uključuje kontinuirano djelovanje na unaprjeđenju njihovih prava. Predstavnici hrvatskih institucija ukazali su i na nužnost poznavanja problema razbijanja hrvatskog korpusa koji u brojnim državama, na subetničkoj razini, ima različite oblike i strategije, dok je u Republici Srbiji ovo posebno planirano, implementirano i ima najteže posljedice.
Uime hrvatske zajednice u Republici Srbiji na Forumu su govorili međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Darko Baštovanović te predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov koji su na skupu, zbog epidemijskih okolnosti, sudjelovali putem Zooma.
Baštovanović je izložio problem tzv. „bunjevačkog pitanja“ koji predstavlja dio šire strategije razbijanja hrvatskog korpusa u Republici Srbiji, a traje kontinuirano i u različitim intenzitetima još od 90-ih godina 20. st. kada je imao najteže razmjere u Miloševićevom režimu čije se pojedine strategije i dandanas koriste. Napomenuo je, također, kako „bunjevačko pitanje“ nije jedini problem kojim država manipulira, već su na snazi i druga odvajanja subetničkih skupina Hrvata – kao što je to pokušaj sa Šokcima u Podunavlju i osporavanje autohtonosti Hrvata u Srijemu. Navedeno, pojasnio je, mora se dovesti u svezu negativnim sentimentom koji u srbijanskom društvu postoji spram Hrvata i s činjenicom da 40 posto većinskog naroda Republike Srbije ima negativne predodžbe o svemu što se tiče hrvatskog naroda, kulture i države – pojedini stereotipi koji su se tradicionalno vezivali uz romsku zajednicu danas se još snažnije vezuju uz Hrvate. U završnom dijelu izlaganja, kao pozitivni aspekt položaja hrvatske zajednice u Republici Srbiji, Baštovanović je istaknuo posloženost, koordiniranost, međusobnu usuglašenost u ključnim pitanjima najvažnijih hrvatskih institucija s HNV-om na čelu čija je autonomija krovne institucije očuvana.
Politički prvak hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji Tomislav Žigmanov govorio je o nedostatku političke volje za uključivanjem Hrvata u društveni i politički sustav domicilne države što dodatno usložnjava položaj hrvatske zajednice i njezino djelovanje po brojnim pitanjima, uključujući i „bunjevačko pitanje“ te problem miješanja države u identitetska pitanja. On je podsjetio i na to kako ovdašnje institucije hrvatske zajednice s obzirom na ove probleme djeluju posvećeno i kontinuirano, napose kada je riječ o pojedinim aspektima identiteta Hrvata kao što su to lokalni hrvatski dijalekti i kultura koje se nastoji otrgnuti iz hrvatskog korpusa. Žigmanov je istaknuo i sve veću potporu Republike Hrvatske od kada se na čelu Vlade nalazi Andrej Plenković. Ponovio je, zaključivši izlaganje, kako je Republika Hrvatska na svojem teritoriju osigurala visok stupanj ostvarivanja prava manjinskih zajednica te da se, imajući u vidu konkretne aktivnosti koje se tiču srpske manjine, isto to mora zahtijevati od Republike Srbije.
