Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji
„Rekli bismo da se radi o već viđenoj indoktrinaciji „srpskog svijeta“ da nas nisu zbunili nedavni događaji u kojima su članovi te iste Srpske akademije znanosti i umjetnosti sudjelovali u priređivanju Ričnika bunjevačkog jezika. Ili pak „bunjevački jezik“ ima znak jednakosti sa srpskim?! Ali nas onda buni što „bunjevački jezik“ više nije na ćirilici kao što je prvotno bio?! I nadalje se pitamo kako je moguće da je isti taj Zavod odobrio sve udžbenike za nastavu na „nepostojećem“ hrvatskom jeziku? Je li moguće da je hrvatski jezik pogreškom uveden kao jedan od službenih jezika u Europskoj uniji? Republika Srbija je ratificirajući Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima uvrstila i hrvatski jezik kao manjinski jezik. Znači li to, nadalje, da su napuci koje daje Odbor za standardizaciju srpskog jezika diskriminirajući i da krše standarde zaštite manjina koje je Republika Srbija prihvatila i uvrstila kao dio svog zakonodavstva?“
Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini
„To je vrh ledenog brijega društvenog konteksta koji uvelike opterećuje položaj Hrvata u Srbiji. Negativna slika o hrvatstvu se tako produbljuje – sve što dolazi iz Hrvatske je upitno ili manje vrijedno, čak nepostojeće. To je naravno daleko od istine, ali dio je naših ideologijskih okvira u kojima mi živimo.“
Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske
„To je nedostatak poštovanja prema Hrvatskoj. To ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima ni međusobnom uvažavanju i poštovanju, a definitivno je na štetu hrvatske manjine u Srbiji, ali i obrazovnog ciklusa svih mladih u Srbiji koji stječu pogrešnu sliku da je hrvatski jezik dio nekog drugog jezika, što naravno nije slučaj.“
Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske
„Hrvatska ne može određivati što će pisati u knjigama i udžbenicima u Republici Srbiji: Ali mi možemo početi razmišljati o recipročnim mjerama, jer naše ruke su bile jako raširene. Hrvatska zaista ima visoke standarde zaštite i podrške manjinama. Takav odnos prema Hrvatima u susjednim državama očito ne postoji.“
Gordan Grlić Radman, Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
„Moram vam reći da je to doista sramotno ponašanje srbijanskih vlasti. To je izostanak poštovanja prema hrvatskoj zajednici koja je u Vojvodini snažna, jaka, bogata i koja je, ako gledamo povijesno, u Vojvodini autohtona. To nije samo nepriznavanje hrvatskog jezika, već i krivotvorenje povijesti. To je nečuveno i jednostavno ne možemo to razumjeti.“
Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
„Potpuno je nerazumljivo i u svakom smislu neprihvatljivo negiranje hrvatskoga jezika u nedavnoj odluci Odbora za standardizaciju srpskoga jezika koji djeluje u okviru Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umjetnosti, koje su potom prihvatile i srbijanske nakladničke kuće, a što je rezultiralo nevjerojatnom i sramotnom činjenicom da se u tamošnjim školskim udžbenicima navodi kako hrvatski jezik ne postoji. Imajući u vidu višestoljetnu dijakroniju i iznimnu razvijenost hrvatskoga jezika kakvom se ne može podičiti mnogo jezika, ovakvi stavovi predstavljaju neprijateljski čin prema hrvatskome identitetu i prema Hrvatima gdje god živjeli, a tome se snažno i bezrezervno suprotstavljamo.“
Zlata Vasiljević, glavna urednica NIU-a „Hrvatska riječ“
„Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski jezik postao je jedan od 24 službenih jezika EU. Čekajte, ili možda i nije? Možda je to zapravo srpski jezik, a Hrvati su eto prevarili Briselsku administraciju i podmetnuli joj kukavičje jaje, pardon hrvatski jezik.“
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
„Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao krovna institucija za proučavanje hrvatskoga jezika izražava najoštriju osudu postupka srbijanskih obrazovnih vlasti da u udžbenike za osnovnu školu umeće krajnje apsurdnu, znanstveno potpuno neodrživu i netočnu tezu kako je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski jezik. Uz nedavno proglašavanje hrvatskoga novoštokavskoga ikavskoga bunjevačkoga dijalekta zasebnim jezikom, što je jezikoslovno apsurdan, ali i duboko štetan čin, svi govornici hrvatskoga jezika dodatno su izloženi neznanstvenim i jezikoslovno neutemeljenim kvaziteorijama kojima se niječe postojanje hrvatskoga jezika.“
Nino Raspudić, znanstvenik i zastupnik u Hrvatskom Saboru
„To su igre oko Hrvata i Bunjevaca – gdje se nastoji, ionako smanjeni korpus, još dodatno razdijeliti. Mislim da time žele reducirati hrvatsku prisutnost u Srbiji na minimum, politički je obesnažiti. Vidimo da se stalno smanjuje broj Hrvata. Dakle, ako vi, s jedne strane, stalno u spoju s Hrvat lupate nekim zločinom, Jasenovcem, a s druge strane vam je omogućeno da se izrazite kao ‘simpatični regionalni Bunjevac’, ljudi koji su pod stalnim pritiskom, lakše se izraze pod Bunjevac. Konkretno sada o Vojvodini govorim. Sve to skupa vodi smanjenju Hrvata u Srbiji, što iseljavanjem, što asimilacijom.“
NOVA Stranka
„Upozoravamo da je ovo samo jedan djelić mozaika konstantnog hranjenja šovinizma i mržnje, koji se poslije koriste isključivo u političke svrhe i zarad dnevno-političkih prepucavanja i oživljavanja prošlosti, koja ni za jednu naciju ove regije nije laka.“