Prijam u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog RS – Otvorena vrata za nacionalna vijeća
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije upriličilo je, 22. veljače, u Palači Srbija svečani prijam predstavnika novoformiranih nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Dvadeset i četiri nacionalne manjine u Srbiji imaju sve pretpostavke za osnutak svojih tijela manjinske samouprave. Nakon izbora održanih u studenom prošle godine, konstituirana su 23 vijeća, sva osim albanskog, a od ovih izbora novo nacionalno vijeće je vijeće goranske nacionalne manjine.
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov u svom pozdravnom obraćanju podsjetio je čelnike nacionalnih vijeća kako su 13 posto građana Republike Srbije, prema popisu stanovništva iz 2011., pripadnici nacionalnih manjina.
„Ovo je vaš drugi dom, vrata su bila i dalje će biti otvorena za svaku vašu inicijativu. Vaša uloga u ostvarivanju prava u područjima obrazovanja, kulture, informiranja i službene upotrebe jezika i pisma i dalje treba biti aktivna, a na nama je iz državne uprave da osiguramo da se ta prava i ostvare. Izbori za nove, pete sazive nacionalnih vijeća su za nama. Proces konstituiranja uspješno je okončan u svim, osim u nacionalnom vijeću albanske nacionalne manjine. Mislim da se izbori iza nas, kada se sagledaju svi aspekti izbornog procesa, mogu ocijeniti pozitivnim i da demokratski legitimitet svih vas ovdje nitko ne može dovesti u pitanje.“, rekao je Žigmanov.
Ministar je istaknuo i kako su u Ministarstvu svjesni da postoje razlike između nacionalnih manjina, ne samo kada je u pitanju broj i disperziranost, već i razvijenost manjinske institucionalne infrastrukture.
„Svjesni smo i razlika koje postoje glede politika financiranja i ostvarivanja prava onih manjina koje pretežito žive na teritoriju AP Vojvodine i onih koji žive na teritoriju Srbije, onih koji institucionalni okvir baštine iz doba socijalizma i tzv. novih nacionalnih manjina koje tek izgrađuju svoje institucije. Svjesni smo da postoje razlike i u smislu da neke zajednice imaju status ranjivih. Sve nas to kao odgovorne činitelje nuka da trebamo graditi ne samo i ne jedino uniformne politike i pristupe spram svih nacionalnih manjina, nego da fokus i interes mora biti osjetljiv kada je u pitanju položaj i potreba svake zajednice, na čemu ću ja kao ministar ustrajavati. Svjesni smo svih izazova glede ostvarivanja manjinskih prava i u tom smislu u nama ćete imati partnera i zagovaratelja kod drugih instanci, lokalnih, regionalnih i vlasti na centralnom nivou,“ kazao je on.
Žigmanov je naglasio i kako su, na inicijativu Ministarstva, nakon više od deset godina, povećana republička sredstva (za blizu 17 posto) koja se izdvajaju za funkcioniranje i rad nacionalnih vijeća.
„To je davno uočena potreba da se povećaju sredstva. I to ne samo iz razloga rasta realnih troškova koje imate svakodnevno obavljajući vaše zakonom predviđene nadležnosti, već i na temelju činjenice da su sredstva koja se opredjeljuju nedovoljna. Ovaj prvi korak kojim vas se povećavaju sredstva za blizu 17 posto u odnosu na prošlu godinu, ne smatramo konačnim, budući da ćemo nastojati, nakon svestrane analize, unaprijediti ovaj važan dio vezan za vaš rad.“, rekao je Žigmanov.
Čelnicima nacionalnih vijeća obratio se i Rejhan Kurtović, državni tajnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog RS.
Prigodom susreta predstavnici vijeća predstavili su svoj rad i osnovne probleme s kojima se suočavaju pripadnici tih zajednica.
Ministar Žigmanov je ovom prigodom najavio i da će uskoro početi i bilateralni susreti predstavnika ministarstva i nacionalnih vijeća, što je bio i prijedlog jednog broja nacionalnih vijeća.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić ocijenila je u izjavi za medije kako postoji puno otvorenih pitanja i izazova kada je riječ o ostvarivanju manjinskih prava u Srbiji.
„Smatramo da je izbor Tomislava Žigmanova za resornog ministra najbolji mogući izbor budući da je to osoba koja dobro poznaje manjinska prava i koja će se dobro zalagati za njihovo bolje ostvarivanje i koja u tom smislu može pridonijeti europskom putu Srbije. Hrvatsko nacionalno vijeće je dosta dugo ukazivalo na to da proračunska sredstva koja se izdvajaju za rad nacionalnih vijeća nisu dostatna. Ta su sredstva na razini potreba jedne udruge, a ne krovne institucije neke zajednice. Čak su i prošle godine neka sredstva za tu namjenu bila umanjena, bila je manja uplata. To je prvo pitanje koje se mora rješavati. Treba vidjeti i proračunski fond za nacionalne manjine koji je prošle godine raspisan, a zapravo nikada nije realiziran do kraja. A možda i najveće otvoreno pitanje jest Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, vezan za Poglavlje 23, koji nije završen i na koji smo imali puno prigovora. U prošlom Akcijskom planu bilo je puno simuliranja aktivnosti koje nisu rješavale pitanja nacionalnih manjina i mi inzistiramo na tome da se svako od pitanja riješi do kraja na način da zaista dođe do pomaka u ostvarivanju naših prava. Dokle god se to ne dogodi i ne vidi na papiru, mi nećemo dati našu suglasnost za zatvaranje. Nadamo se da će sada s ministrom Žigmanovim taj plan dobiti okvir pravog europskog dokumenta i da će se u njemu zaista naći sadržaji koji se tiču poboljšanja položaja nacionalnih manjina.“, izjavila je Vojnić.
Izvor: NIU „Hrvatska riječ“
