Povodom Dana rođenja biskupa Ivana Antunovića Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji priredilo je 24. lipnja svečanu akademiju u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici na kojoj su uručena priznanja i nagrade najboljim učenicima i prosvjetnim djelatnicima u nastavi na hrvatskom jeziku. U okviru praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji ujedno je proslavljena i 20. obljetnica formalno-pravnog priznanja Hrvata nacionalnom manjinom u Republici Srbiji i postojanja obrazovanja na hrvatskom jeziku.
Događaju su, među ostalima, prisustvovali ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs, generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša, državna tajnica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije Olena Papuga, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić, dekan Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru Željko Sudarić, dužnosnici Autonomne Pokrajine Vojvodine, Sombora i Subotice, ravnatelj Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ Ladislav Suknović, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, predsjednik Katoličkog društva „Ivan Antunović“ vlč. Josip Štefković te drugi gosti.
U okviru akademije HNV svake godine nagrađuje najuspješnije učenike nastave na hrvatskom jeziku te njihove profesore. Nagradu „Crvena kravata“, koja se dodjeljuje najboljem učeniku osmog razreda, ove godine osvojila je Lea Vojnić, đak generacije u subotičkoj OŠ „Matko Vuković“. Tijekom obrazovanja osvajala je priznanja na općinskim, okružnim, školskim i međunarodnim natjecanjima. Kako je navedeno u obrazloženju, Lea je u sedmom razredu osvojila drugo mjesto, a u osmom razredu treće mjesto na republičkom natjecanju iz hrvatskog jezika, u osmom razredu osvojila je treće mjesto na okružnom natjecanju iz matematike i biologije. Lei Vojnić priznanje je uručio ministar znanosti i obrazovanja RH Radovan Fuchs.
Prvi put ove godine uvedeno je i priznanje „Crvena mašna“, koja se dodjeljuje najboljem učeniku četvrtog razreda srednje škole za zapažene rezultate i uspjehe postignute u nastavi i natjecanjima, a dobitnica priznanja je Leona Matković, učenica subotičke Gimnazije „Svetozar Marković“. Leoni je priznanje uručila predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
Svake godine HNV pohvaljuje nastavnike, profesore i ravnatelje koji su na osobit način doprinijeli nastavi na hrvatskom jeziku, a ove je godine prvi puta dodijeljena nagrada „Crvena penkala“. Ovogodišnja dobitnica ovog priznanja je učiteljica i katehistica Ana Čavrgov koja od samog početka sudjeluje u nastavi na hrvatskom jeziku, dakle, već 20 godina.
Ovom su prigodom, kao i prethodnih godina, nagrađeni i učenici za postignute rezultate u izvannastavnim aktivnostima u kojima su osvojili jedno od prva tri mjesta u ekipnim ili pojedinačnim natjecanjima, potom učenici koji su postigli skroz odličan uspjeh, oni koji su na školskim, općinskim, okružnim, odnosno republičkim natjecanjima iz različitih predmeta osvojili jedno od prva tri mjesta, učenici srednjoškolskog uzrasta koji su se istaknuli u izvannastavnim aktivnostima, učenici Politehničke srednje škole koji su na republičkim natjecanjima postigli zapažene rezultate, srednjoškolci koji su postigli skroz odličan uspjeh te srednjoškolci koji su ostvarili zapažene rezultate na različitim natjecanjima i osvojili jedno od prva tri mjesta. Ukupno je nagrađeno više od 200 učenika.
U svom obraćanju prisutnima predsjednica HNV-a Jasna Vojnić podsjetila je, među ostalim, kako je u 20 godina obrazovanja stvorena većina preduvjeta za kvalitetno i izvrsno obrazovanje na hrvatskom jeziku. „Oko 300 udžbenika je izrađeno i odobreno, a trenutno je 108 udžbenika u upotrebi za osnovnu i 46 za srednju školu i HNV svake godine osigura značajna sredstva za kupovinu oko 2000 udžbenika za naše učenike. Svake godine donatori uz posredovanje HNV-a osiguraju sredstva za organiziranje četiri autobusne linije za prijevoz učenika od kuće do škole. Ove je godine četvrta generacija stručnog kadra stasala na lektoratu. Svake godine oko 750 djece ide na 15-ak studijskih putovanja, izleta i drugih izvannastavnih aktivnosti i naši učenici svake godine imaju prigodu ići na more. Svake godine organizira se 15-ak stručnih usavršavanja za kadrove u nastavi na hrvatskom jeziku.“, istaknula Vojnić.
Prisutnima se obratio i ministar znanosti i obrazovanja RH Radovan Fuchs koji je, među ostalim, rekao kako primjećuje veliki napredak u obrazovanju u proteklih 12 godina kada je bio u službenom posjetu Somboru. Istaknuo je i kako njegova kvaliteta može biti daleko bolja i uspješnija za što je neophodna suradnja svih razina vlasti.
U okviru svog boravka u Subotici ministar Fuchs sudjelovao je i na sastanku s vodstvom hrvatske zajednice u Republici Srbiji na čelu s predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić. Fuchs je ovom prigodom istaknuo važnost održavanja nastave na jezicima nacionalnih manjina, koja u Hrvatskoj ima veliku potporu vlasti i Vlade te kako Ministarstvo na čijem je on čelu nastoji pomoći i hrvatsku nastavu u Republici Srbiji koliko god je to potrebno, uz očekivanje da takve napore učini i srbijanska Vlada, kako bi se nastava podigla na višu razinu.
„U smislu potpore učenju hrvatskog jezika Ministarstvo će omogućiti doktorske studije određenom broju doktoranata na sveučilištima koje oni budu odabrali. Pružit ćemo potporu i u tehničkom smislu (opremanje informatičkom opremom, softverskim alatima), a tu prije svega mislim na školski centar koji će, nadam se, uskoro dobiti dozvolu za osnutak pa ćemo pomoći i u njegovom opremanju. Na sve skupove učitelja, ravnatelja koji se organiziraju u Hrvatskoj primit ćemo i ovdašnje zainteresirane prosvjetne djelatnike. Pomoći ćemo i u financiranju/sufinanciranju udžbenika koji se koriste u nastavi na hrvatskom.“, rekao je nakon sastanka u izjavama za medije ministar Fuchs.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je istaknula dugogodišnju, kontinuiranu i dobru suradnju s hrvatskim Ministarstvom znanosti i obrazovanja, uz tendenciju i želju da se pojačaju neki segmenti koji se tiču pomoći našim studentima i učenicima u vidu udžbenika, doktorskih studija (za pet studenata) i razmjene studenata, kako bi se kvaliteta obrazovanja na hrvatskom unaprijedila i naša zajednica jezično osnažila.