Vijesti

Sastanak Koordinacije vijeća zbog novog Akcijskog plana i financiranja manjina

Zajednički stav i potrebe svih nacionalnih manjina, kao i financiranje nacionalnih vijeća u Srbiji, bile su glavne točke sastanka Koordinacije vijeća nacionalnih manjina, kojem je nazočilo 16 od 24 vijeća, a kojim trenutačno predsjedava Hrvatsko nacionalno vijeće.

Kako je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nedavno sazvalo radnu skupinu za izradu novog Akcijskog plana za nacionalne manjine, vijeća su se sastala kako bi na Koordinaciji donijela zajednički stav o potrebama manjina. Predsjednica HNV-a, Jasna Vojnić, podsjetila je da je stari plan, koji je izrađen 2016. godine, istekao te da je 2021. godine započela izrada novog, koji nikada nije ugledao svjetlo dana.

„Kada se radila radna verzija 2022. godine, bilo je mnogo nedostataka, prvo što nisu bile uvažene sve naše potrebe. Mi smo ih dostavljali, ali se to nije našlo u radnoj verziji, poput zaštite naše materijalne baštine, proširenja mreže naših škola, demokratske participacije ili čak financiranja i rada vijeća. Bilo je dosta simulativnog karaktera, pokazatelji nisu odražavali mjere, a ni u slučaju ostvarivanja ciljeva nije značilo da će doći do ostvarivanja prava i pomaka. Zato je sada jako važno da što prije dostavimo konačne verzije naših potreba“, obrazložila je Vojnić.

Kada su u pitanju financije, vijeća su na Koordinaciji došla do zaključka da Srbija trenutačno izdvaja minimalna sredstva te da tri četvrtine vijeća nemaju osnovne uvjete za rad, a čak četiri vijeća nemaju ni jednu profesionalno uposlenu osobu.

„Nama su zakonom povjerene ovlasti u četiri područja – obrazovanju, kulturi, službenoj upotrebi jezika i pisma te informiranju – ali ako vijeće nema ni jednu profesionalno uposlenu osobu, ne može ni na koji način ostvariti taj svoj minimum iz zakonom propisanih ovlasti. Republika Srbija trenutačno izdvaja 2,6 milijuna eura za financiranje svih 24 vijeća, a znamo da države u regiji izdvajaju višestruko veće iznose“, kazala je Vojnić.

Naglasila je da se od 2011. godine sredstva nisu povećavala, osim jednog povećanja od 11 posto prije dvije godine. Ako se uzme u obzir inflacija, vrijednost tih sredstava pala je za 40 posto. Zbog toga će Koordinacija nacionalnih vijeća uputiti dopise Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Ministarstvu financija, Savjetu za nacionalne manjine, Vladi Srbije, Pokrajini te jedinicama lokalnih samouprava, jer iako im je to propisano zakonom, često ne financiraju vijeća ili su ta sredstva minimalna.

„Ako bi se izdvajanja povećala za 40 posto, došli bismo na razinu od prije 14 godina, što je minimum minimuma. Napravili smo analize za vijeća – da imaju uposlene osobe za sve oblasti i za režijske troškove – i to bi iznosilo 20 milijuna po nacionalnom vijeću. Srbija mora više izdvajati za vijeća; trenutačno je to svega 0,02 posto proračuna, dok nacionalne manjine čine osminu stanovništva. Ta bi se sredstva morala udeseterostručiti“, zaključila je Vojnić.