U Zagrebu održana sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Tematska sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temu "Hrvatska manjina u Europi: položaj i perspektive" održana je u četvrtak, 5. ožujka u Zagrebu. U ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji sjednici su nazočili predsjednica Jasna Vojnić i vijećnici Darko Sarić Lukendić i Snežana Periškić. Sjednici je nazočio i Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i narodni zastupnik u Republici Srbiji koji je govorio o položaju Hrvata u Republici Srbiji.
U svom govoru Žigmanov ističe važna tri čimbenika kada se sagledava položaj jedne manjinske zajednice, a to su na prvom mjestu stanje i prilike u državi, potom odnosi unutar zajednice i na koncu odnosi s njihovom matičnom državom. “Odnosi hrvatske zajednice u Republici Srbiji s tijelima vlasti u Republici Hrvatskoj, u proteklih nekoliko godina, su osnaženi, komunikacija je učestala, a suradnja je dobila mnoge učinke, tako da možemo smatrati da je učinkovita. Tu prije svega mislimo na Vladu Republike Hrvatske na čelu s premijerom Plenkovićem, potom na Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu s gospodinom Milasom i Zajednicom hrvatskih županija, te predstavnicima lokalnih samouprava odnosno gradova i općina. Zahvaljujući njima, pitanje Hrvata iz Srbije postalo je vidljivo,” naglašava Žigmanov.
On je u svom izlaganju podsjetio na vidljive pomake Hrvata u Srbiji među kojima je pomenuo početak projekta Hrvatske kuće u Subotici, otvaranje Lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, kadrovsko snaženje s ciljem stvaranja jače perspektive za budućnost.
On je govorio o djelovanju hrvatskih udruga kulture i informiranja, te NIU “Hrvatska riječ”, potom o činjenicama iz područja obrazovanja odnosno nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji, kao i o provođenju u području službene uporabe jezika i pisma.
Narodni zastupnik u Republici Srbiji istaknuo je da “15 godina Republika Srbija ne primjenjuje institut zajamčenih mandata što obesmišljava bilo kakvo naše nastojanje kada je u pitanju politička participacija u donošenju odluka.” Također ističe da je osnažena podrška Bunjevcima nehrvatima kroz politike financiranja, priznavanja i otimanja kulturnog nasljeđa Hrvata u Vojvodini. Pomenuo je i etnički motivirane incidente, kako pojedinaca, tako i oštećenja objekata hrvatskih udruga u Srijemu.
Žigmanov je posebno istaknuo da hrvatska zajednica želi da Republika Hrvatska razvije svoj program podrške, ne samo kada je u pitanju bilateralni odnos prema hrvatskoj zajednici koji je uznapredovao, već i bilateralni odnos prema Republici Srbiji. “U proteklih šest mjeseci vi niste imali očitovanje nijednog subjekta na bilo kojoj razini vlasti kada su u pitanju određeni fenomeni,” dodaje Žigmanov.
Na kraju svog izlaganja predsjednik DSHV-a istaknuo je da bi naša zajednica voljela da i saborski zastupnici naprave pomak i dođu u službeni posjet hrvatskoj zajednici, jer takva praksa postoji kada su u pitanju odlasci u Bosnu i Hercegovinu. “U hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji, hvala Bogu još dva mjeseca sigurno, postoji narodni zastupnik, a izbori koji će biti 26. travnja možda će za posljedicu imati činjenicu da političko zastupstvo Hrvata u Republici Srbiji više neće postojati. Odgovornost za to neće snositi Hrvati u Srbiji,” zaključuje Žigmanov.
Foto: Nada Sudarević, NIU Hrvatska riječ
